Predloženom reorganizacijom MUP-a, predstavljenom u Saboru, Hrvatska bi i dalje imala 20 policijskih uprava, umjesto pet kako je planirano lani, jer je utvrđeno da se policijski posao može ravnomjerno uskladiti zadržavanjem teritorijalne podjele prema županijskom ustroju koja bi uz “funkcionalniju modifikaciju” trebala osigurati manje rukovoditelja, a više policajaca na terenu.
Analiza kadrovskih i sigurnosnih pokazatelja u usporedbi s brojem stanovnika pokazala je da su policajci neravnomjerno raspoređeni u odnosu na opterećenost, da postojeći organizacijski oblici nemaju logičnu raspodjelu te da postoji previše razina rukovođenja a premalo izvršitelja zbog čega policija ne može odgovoriti na prijetnje i rizike s kojima se suočava.
Funkcionalnom reorganizacijom želi se staviti u operativnu ulogu najmanje 1240 policajaca u 16 županijskih središta, smanjiti 80 ustrojstvenih oblika iz sadašnjih policijskih uprava, povećati broj izvršitelja smanjenjem 400 rukovodećih pozicija i spojiti poslove operativnih dežurstava, temeljne, kriminalističke i prometne policije u službe i odjele sadašnjih policijskih uprava u sjedištima 16 policijskih uprava, dok bi zagrebačka, splitska, riječka i osječka uprava zadržala sadašnji ustroj.
Prijedlogom bi postaje temeljne i prometne policije bile ukinute, odnosno integrirane u operativne službe 16 policijskih uprava, dok bi poslovi operativnih dežurstva iz postaja temeljne policije, poslovi policijskih postaja prometne policije i upravljanja ophodnjama objedinili u odjelu dežurstvu.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić i glavni ravnatelj policije Marko Srdarević koji su predstavili prijedlog očekuju da bi se takvim spajanjem policijskih postaja u sjedištima 16 policijskih uprava s operativnim službama dobio funkcionalniji, racionalniji model organizacije policijske uprave koja bi bila odgovorna za stanje sigurnosti u svom središtu, ali i čitavoj županiji.
Koncept granične policije u buduće bi trebao biti riješen kroz zaseban model formiranjem specijalističkih postaja granične policije koje bi bile podređene Upravi za granice, a reorganizacija bi trebala obuhvatiti Ravnateljstvo policije i MUP.
Zbog reorganizacije ne bi trebalo biti gubitka radnih mjesta, dok će promjene u materijalnom statusu biti vidljive kod manjeg broja djelatnika, rekao je Srdarević, napomenuvši da će se reorganizacija provesti s postojećim financijskim i kadrovskim kapacitetima.
Orepić je pak ustvrdio kako je ključni cilj reorganizacije i njezin imperativ doći do političkog konsenzusa gdje policija mora biti javno dobro, a policijsko zanimanje karijerno zanimanje.
Član Odbora Milijan Brkić rekao je da mu je drago što se odustalo od prve ishitrene reorganizacije, no sada mu kazao je, nije jasno koji su ciljevi reorganizacije osim “smanjivanja glave i pojačavanja tijela”.
Po njemu je temelj svega izmjena Zakona o policiji nakon čega bi se išlo na izmjene akata. Brkić kaže kako se ne smije dogoditi da se destabilizira sustav i uvede nesigurnost u rad policajaca.
Goran Beus Richembergh iz HNS-a kazao je pak da je policijski posao težak i potplaćen te da ništa nije vrijedno lomljenja preko koljena dok se stvari ne iskomuniciraju.
Srdarević mu je odgovorio da iza reorganizacije stoji kompleksan posao, istraživanje provedeno u četiri policijske uprave i iskustva iz prošlih reorganizacija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
