Novosel: Na razini EU-a imamo jednosmjerno tržište rada, radnici samo odlaze iz Hrvatske

Mi u Hrvatskoj imamo jednosmjerno tržište rada, radnici samo odlaze iz Hrvatske. 70 tisuća radnika koji su došli u Hrvatsku, to su radnici trećih zemalja, očito je da su poslodavci sada prinuđeni tražiti radnike na puno daljim destinacijama. Činjenica je da je to prije svega posljedica odlaska domaćih radnika u zemlje gdje su bolje plaće, gdje su bolji uvjeti rada, a istovremeno u Hrvatsku dolaze oni radnici kojima je to u ovom trenutku najlakša destinacija gdje mogu doći, gdje se najprije u Europi mogu zaposliti. To nije budućnost tržišta rada, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel, prenosi HRT.

Kakva se situacija na tržištu rada može očekivati u idućoj godini? Već sada nedostaje građevinara – što će biti kada krene obnova i zahuktaju se projekti u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ? Što u idućoj godini očekuje turistički sektor s obzirom na situaciju na domaćem tržištu radne snage?

– Sad smo u fazi izlaska iz situacije koju smo imali s koronom, prva reakcija su bila ta rekorda ulaganja gdje se kroz mjere za očuvanje radnih mjesta tržište rada stabiliziralo i spriječen je val otpuštanja. Preko 800 tisuća radnika je koristilo naše mjere, i preko 120 tisuća poslodavaca, tako da se tu situacija stabilizirala. Trenutno nam je nezaposlenost na oko 9 posto, ali ono što nas svakako veseli je dosta velik rast plaća što smo vidjeli ovo ljeto, jer smo prvi puta prešli 7 tisuća kuna, prema tome imamo razloga za optimizam, ali smo već sad asertivni i kroz sredstva koja imamo na raspolaganju pripremamo tu jednu sljedeću fazu koja se odnosi na dizanje kompetencija naše radne snage i kreiranju novih, visoko kvalitetnih radnih mjesta, pogotovo u sektorima koji su ključni za digitalnu tranziciju, izjavio je državni tajnik u ministarstvu rada Ivan Vidiš.

“Prioritet nam je aktivacija domaće radne snage”

– Što se tiče povratka radnika, i to bilježimo, konkretne podatke bi trebalo još malo pričekati. Što se tiče stranih radnika bitna činjenica je da je od 1. siječnja ukinut kodni sustav. Sad se provodi test tržišta rada. Utvrđuje se postoji li radna snaga i imamo listu deficitarnih zanimanja za koja se ne treba raditi test tržišta rada. Zaista je velika količina dozvola za strane radnike. Ove godine smo prešli 70 tisuća, tako da je veliki dolazak stranih radnika. To je dobra stvar budući da nedostaje radnika, pogotovo u turizmu za sezonu, ali i u drugim sektorima. To ima vrlo dobar efekt na gospodarstvo. Ipak, prioritet nam je aktivacija domaće radne snage, dodao je Vidiš.

– Istaknuo bih da Hrvatska kada je ušla u Europsku uniju, glavni benefit koji smo očekivali bilo je otvoreno tržište rada. Nama fali otvoreno tržište rada, ali na razini Europske unije, mi u Hrvatskoj imamo jednosmjerno tržište rada, radnici samo odlaze iz Hrvatske, gotovo na prste možete nabrojati radnike iz koji iz zemalja Europske unije dolaze u Hrvatsku. 70 tisuća radnika koji su došli u Hrvatsku, to su radnici trećih zemalja, vrlo malo iz ovih naših susjednih zemalja iz kojih je najviše u proteklim godinama dolazilo radnika, ističe predsjednik SSSH Mladen Novosel.

“Kad netko prevali tisuće kilometara, vjerujte njegov interes ostanka u Hrvatskoj je privremen”

– Očito je da su poslodavci sada prinuđeni tražiti radnike na puno daljim destinacijama. Činjenica je da je to prije svega posljedica odlaska domaćih radnika u zemlje gdje su bolje plaće, bolji uvjeti rada. Istovremeno u Hrvatsku dolaze oni radnici kojima je to u ovom trenutku najlakša destinacija, gdje se najprije u Europi mogu zaposliti. Međutim kad netko prevali tisuće kilometara, vjerujte njegov interes ostanka u Hrvatskoj je privremen. To nije budućnost tržišta rada, to nije budućnost deficitarnih zanimanja. Moramo vratiti vjeru naših mladih ljudi da su strukovna zanimanja, zanimanja gdje će biti puno lakše naći lakše poslove. Ti poslovi moraju biti kvalitetni, od uvjeta rada do većih plaća, to je ono čemu mi trebamo težiti, dodaje Novosel.

U zadnje dvije pokazalo se da su bili zapošljiviji radnici iznad 60 godina, nego ispod 40, utvrdio je državni tajnik ministarstva rada Ivan Vidiš. Dodao je kako se to hitno mora promijeniti jer će se s prestankom pandemije ponovno dogoditi veliki odljev mladih stručnih ljudi u inozemstvo.

Turizam

– Sljedeću godinu, uz upravljanje COVID pandemijom, glavni izazov u pripremi sezone biti će radna snaga. Po završetku ove godine napravili smo jednu anketu gdje smo vidjeli da je u prosjeku 9 posto potrebnih radnika u turizmu nedostajalo već sada. Tri od četiri hotela su rekla da su zbog nedostatka radnika radili ili ograničeno ili im određeni punktovi nisu radili. To je u konačnici rezultiralo procijenjenim izgubljenim prihodom na razini od 120 milijuna eura. Svi se nadamo boljoj i uspješnijoj turističkoj godini, ali tako se nadaju i naši konkurenti. Potreba za radnom snagom bit će samo veća, rekao je predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Bernard Zenzerović.

– Znamo da je tržište rada na razini cijele Europske unije jako konkurentno. Ukoliko se nešto ne poduzme, postoji šansa da turizmu fali na tisuće radnika. Upravo zato smo predložili cijeli jedan paket mjera koji ima cilj zadržati radnike koje imamo- Turizam je bio najpogođenija grana tijekom pandemije. Imamo veliki broj odlazaka, moraju se iskoristiti svi interni resursi koje imamo u zemlji, od nezaposlenih učenika i studenata. Spominje se dosta zapošljavanje stranih radnika, dodao je Zenzerović.

Građevinski sektor

– Od svih ovih uvezenih radnika, polovica je u građevinarstvo uvezeno, u prvom redu je to iz susjednih država, iz BiH, i Srbije. Kad krene obnova fali između 7 i 10 tisuća kvalificiranih radnika. Naš školski sustav bi godišnje trebao davati između dvije-tri tisuće kvalificiranih radnika u strukovnim zanimanjima, on ne daje ni 10 posto toga. Imamo dosta težak Zakon o radu, međutim mnoge se stvari mogu regulirati kolektivnim ugovorom, i prema kolektivnim ugovorima mi nastojimo povećati plaće, nastojimo doći barem na pola njemačke plaće i onda neće biti odlazaka u Njemačku i Europu kvalificiranih i strukovnih radnika, barem iz našeg sektora, zaključio je predsjednik Izvršnog odbora HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec.