‘Nula dilova, nula pogodovanja’?! Kako Možemo pogoduje biranim medijima

Foto: Fah

Iz Možemo su se osvrnuli na aferu Mreža i tvrde:”S nama takvih dogovora nema. Nula dilova, nula pogodovanja.” Je li tomu doista tako? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Afera mreža dovela je ponovo u žižu pozornosti način na koji politika surađuje s medijima. Premda je u konkretnom slučaju ponajprije bila riječ o državnom oglašavanju, pa se onda nužno postavilo pitanje koliko bi državni interes zapravo mogao u stvarnosti biti samo nečiji posebni interes, stvar se može promatrati i na nešto nižoj razini.

Netipični politički akteri

Naime kako stoji s nekim netipičnim političkim akterima, čiji je posao zastupati interes glavnog grada Republike Hrvatske? Na koji način vodstvo Grada Zagreba oglašava u medijima, u najboljem interesu njegovih građana?

>Plenković: Još neviđeno – mediji su dali ogromnu podršku Možemo!

Iz Možemo nisu oklijevali da nešto o tome i sami kažu. Premda je neposredni povod tomu bila afera Mreža, oni su očigledno svjesni toga kako od početka mandata iz medija doživljavaju kritike po pitanju komunikacije s javnošću. Štoviše, te su kritike često bile prilično dobronamjerno intonirane u smislu da nekad opravdani politički potezi gradonačelnika ne prođu dobro u javnosti, jer je komunikacija između Grada i građana loše organizirana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nula dilova, nula pogodovanja”

Dobronamjernost tih prigovora Možemo su odlučili primijeniti na same sebe upravo sada, u za taj pothvat naizgled sretnim okolnostima afere Mreža. Naime, na X i Facebook profilu stranke, osvanula je poruka:

“Glavno da Možemo ‘ne komunicira dobro’. Iz slučaja Lovrinčević je očito da oni koji ‘dobro komuniciraju’ milijunima iz proračuna kupuju pozitivnu sliku u medijima. S nama takvih dogovora nema. Nula dilova, nula pogodovanja. Transparentno financiranje medija u gradu Zagrebu.”

možemo
Foto: snimka zaslona

Samohvala kroz samopokudu zgodan je način za prikazati vlastite slabosti kao vrline. Međutim pogledajmo, jesu li Možemo doista toliko nevješti u komunikaciji s medijima koliko se prikazuju; točnije, može li se kuditi Možemo da ne znaju, ne mogu ili neće kupovati medijsku podršku svojim političkim interesima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Počnimo od nekih već sasvim dobro poznatih činjenica.

Sukob interesa

Na Narod.hr već se moglo dosta toga pročitati o umreženosti Možemo i različitih medijskih punktova u Zagrebu.

Podsjetimo koliko je ta umreženost zapravo nekad potpuno eksplicitna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primjerice, da uzmemo za početak samo recentni primjer, dio promatrača zagrebačke medijske scene bio je konsterniran rezultatima natječaja za dodjelu potpora male vrijednosti za sufinanciranje proizvodnje i objave programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama za 2023.

Kad su rezultati bili objavljeni, 10. studenog, pokazalo se kako su se najviše svote dodijelile onim medijima koji s Možemo dijele identičan politički svjetonazor, ali čiji urednici i/ili novinaru su ujedno i članovi ove “platforme”.

>Markić o Let 3 i medijima, SDP-u i Možemo: Uvjeravaju javnost da je doslovno goli car – super odjeven. Koji daveži

Naime, to što su, recimo, H-Alter i Mreža Antifašistkinja Zagreba dobili po 8.000,00 i po 2.604,00 eura, dok neki lokalni mediji koji se bave isključivo zagrebačkim temama nisu dobili ništa, mnogima se učinilo nepravednim. Napomenimo, naime, kako je propozicija natječaja bilo upravo objavljivanje sadržaja koji se tiču specifično Zagreba.

Možda će vas zanimati

Tomašević dodijelio potpore udrugama i portalima čiji su čelni ljudi vijećnici Možemo

Tomašević i ove godine obilno financira ljevičarske udruge i medije

Koliko to govori o politici Možemo prema oglašavanju u medijima čitatelj može sam prosuditi, uz jednu primjedbu: predlažemo da se prvo promisli o tome zbog čega Možemo svoju umreženost s medijima koji su produžetak tzv. “civilnog sektora” uopće ne kriju?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ideološka uniformnost

Je li to zbog toga što su oni baš toliko nesposobni za komunikaciju, pa zaborave prikriti sukob interesa? Ili je, pak, to zbog toga što su iznosi kvantitativno manji nego oni koje netko tko je umrežen s izvršnom vlasti RH može netransparentno izvući?

Na koncu, može li biti da je to jednostavno stoga što Možemo svoju politiku vide kao jedinu moguću, tako da svi oni koji je ne podržavaju načelno ne dolaze u obzir kao relevantni kritičari?

Doima se kako bi, na prvi pogled, najtočnije bilo odgovoriti potvrdno na posljednje pitanje.

Možemo se od udruga poput H-Altera i Mreže Antifašistkinja Zagreba ideološki gotovo uopće ne razlikuju. Štoviše, oni svoju političku platformu ne promatraju toliko kao program jedne stranke ili platforme, koliko kao glas civilnog društva uopće.

Šum u komunikacijskom kanalu javlja se ponajprije stoga što zbiljsko civilno društvo ne očekuje od njih ideološku ispravnost, nego rješavanje konkretnih problema vođenja grada u čemu se, prema većini pokazatelja, ne pokazuju adekvatnima.

U tom smislu Možemo naprosto kooptira cijeli niz udruga i pripadnih medija koje oni ne moraju izravno pomagati, kako bi ih ovi politički podržavali. Problemi u komunikaciji nastaju kad ona javnost koja ideološki nije na njihovoj liniji počne zahtjevati odgovore na konkretna pitanja. Tada se komunikacija ili prekida ili postaje neadekvatna.

Kampanja Možemo i Emil Tedeschi

Međutim, unatoč tomu, čini se kako ne bi trebalo prerano odreći Možemo sposobnost za umrežavanje s medijima koji su u vlasništvu nešto krupnijih aktera na tržištu.

Tako, ako ponovo bacimo pogled na ovogodišnje rezultate natječaja Grada Zagreba za dodjelu sredstava medijima, ali u drugoj kategoriji “Potpora za subvencioniranje proizvodnje i emitiranja audiovizualnih i radijskih programskih sadržaja za 2023.” uočavamo kako je najviše novca dobio YAMMAT d.o.o. za svoja četiri programska sadržaja: Nula – 22.200,00, Zagrebačka sedmica – 24.900,00, Gradske minute – 25.800,00, Selo moje malo – 25.200,00.

Suvlasnik Yammat FM radio postaje koju producira Yammat d.o.o. je tvrtka E2E4MUSIK, čiji je vlasnik Emil Tedeschi.

Na posljednjim parlamentarnim izborima, koalicija koja je okupljala Možemo, Novu ljevicu, Orah, Radničku frontu, Za grad i Zagreb je naš bila je jedini izborni kandidat čija se kampanja reklamirala na Yammat FM.

Možda će vas zanimati

Koalicija s Možemo se na izborima oglašavala na radijskoj stanici čiji je suvlasnik Emil Tedeschi

Platforma Možemo je u svojoj kampanji najviše novca potrošila na oglašavanje na radiju, a najmanje za oglašavanje na televiziji

Premda, naravno, tu nema ničeg spornog u smislu legalnosti i legitimnosti, očigledno je kako barem jedan medij u rukama velikog tržišnog igrača preferira Možemo na račun svih drugih političkih opcija. Jednako tako je, iz istih razloga, nesporno legalno i legitimno, ali i očigledno, kako Grad Zagreb koji danas vode Možemo preferira upravo taj medij ispred ostalih.

Glas civilnog društva?

Možemo veoma lako kritiziraju političke stranke poput HDZ-a, čija vlada se našla usred korupcijskog skandala, zbog toga što oni ne vide sebe kao stranku, odnosno kao predstavnika partikularnog političkog interesa, nego isključivo kao nositelja građanskog društva u cjelini.

Stoga njihovo raspolaganje javnim novcem za financiranje istomišljenika, pa, pretpostavljamo, i onih koji ih podržavaju, ne potpada pod iste kriterije kao i ono stranački obojano.

Naravno, nitko od kritičara HDZ-a kroz aferu Mreža ne kritizira Republiku Hrvatsku zbog toga što je za njezin interes zaposlenik Vlade, po svemu sudeći, pokušao kupiti utjecaj u medijima i privatno zaraditi. Kritika je usmjerena na to da članovi ili barem klijenti pojedinačne stranke državni interes oštećuju za volju svojih vlastitih interesa.

Strateška naivnost

Možemovci, međutim, u skladu s političkom franšizom prema kojoj djeluju, doista, barem u vlastitim očima, poistovjećuju interes civilnog društva sa svojim vlastitim interesom, do te mjere da se doima kako između njih nema razlike.

To se javnosti prodaje ponajprije tako da oni kao svoje ciljeve postavljaju apstrakcije s kojima se svatko formalno može složiti, a veoma teško ih zbiljski osporiti, poput borbe protiv “mržnje”, “netolerancije”, “isključivosti” i sl.

Naravno, cijena takvog totalnog ideološkog pozicioniranja je totalna sljepoća za konkretne probleme – što je teško osporiti kad se promatra kako Možemo vodi glavni grad – ali i za one koji tu sljepoću veoma lako mogu iskoristiti za svoje partikularne interese.

Otud, strateška naivnost Možemo možda ipak nije toliko naivna koliko bi oni to htjeli prikazati.

Koliko ona po pitanju netransparentnosti u odnosu prema medijima daleko seže i koliko će u budućnosti daleko doseći, ostaje otvoreno pitanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.