Na skupu u povodu 15. obljetnice donošenja Zakona o pravima nacionalnih manjina okupili su se njegovi kreatori, predstavnici političke, akademske i vjerske zajednice, te veleposlanici.
Taj je Zakon u Hrvatskom saboru donesen 2002., u vrijeme Vlade Ivice Račana, a prema ranije preuzetoj obavezi Hrvatske u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.
Prvi Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina donesen je u prosincu 1991. godine.
Većina europskih država bez povlastica za manjine u parlamentu (I. dio)
Poruke sa skupa: „Ustavni zakon izdržao test vremena“, “visoki standardi koji su postignuti u zaštiti nacionalnih manjina ne mogu biti konačni“
Ustavni zakon izdržao je test vremena, utjecao je i na kredibilitet Hrvatske u svijetu i na ostvarivanje prava manjina, rekao je izaslanik predsjednice Republike Mate Granić, podsjetivši da je prvi manjinski ustavni zakon donijet u prosincu ’91, te da je bio jedan od uvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske.
Nacionalne manjine treba shvatiti kao blago jedne države, poručio je Granić, a na sličnom je tragu i poruka predsjednika HAZU-a akademika Zvonka Kusića.
Za hrvatski kulturni, znanstveni i gospodarski život velikim su dijelom zaslužni i pripadnici drugih etničkih skupina, rekao je Kusić, suglasan da visoki standardi koji su postignuti u zaštiti nacionalnih manjina ne mogu biti konačni.
Stvarna zastupljenost nacionalnih manjina u javnoj upravi je veća nego što govore podaci
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske, poručio je:
„Ustavni je zakon, s jedne strane, sigurno imao golemu ulogu u procesu integracije pripadnika nacionalnih manjina u hrvatsko društvo, a s druge u očuvanju njihova kulturnog i nacionalnog identiteta“.
„Svatko od nas treba dati svoj doprinos u izgradnji naše domovine Hrvatske, koja nam nosi poruku “da bi svi imali ista prava, moramo imati i pravo da nismo isti”, rekao je Tolnauer naglasivši da je upravljanje različitostima uvijek u rukama većine, koja ima veći socijalni utjecaj, a time i odgovornost da u javnim politikama provodi doktrinu multikulturalnosti ili asimilacionizma.“
Jedan od kreatora Ustavnog zakona, danas sudac Ustavnog suda Mato Arlović ističe kako su za Ustavni sud prava pripadnika nacionalnih manjina ljudska prava i slobode.
Jedna od najvećih vrednota u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina proizilazi iz činjenice da smo to područje uredili polazeći od načela da prava i slobode manjina pripadaju manjinama kao civilizacijsko dostignuće i da se niti daju, niti se mogu uvjetovati, nego su činjenica koju treba poštivati i primjenjivati, rekao je Arlović.
Furio Radin: „Želim da Ustavni zakon zaživi“
Furio Radin je izjavio: „Vrijeme u kojem je zakon usvojen bilo je burno, kraj jednog i početak drugog razdoblja, kraj 90-ih obilježenih ratom i početak novog doba, tada nazvanog doba demokracije, rekao je Radin ocijenivši da je Ustavni zakon sigurno doprinio razvoju prava manjina.“
„Želim da Ustavni zakon zaživi“, rekao je Radin poručivši da su nacionalno i etničko pitanje jako bitni nacionalnim manjinama kad se radi o životu društva cijele regije, čiji je Hrvatska dio.
Kako je tekao proces donošenja ovog Ustavnog zakona?
Prvi Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina donesen je u prosincu 1991. godine. Taj je ustavni zakon nacionalnim manjinama i zajednicama jamčio ljudska prava i slobode, kulturnu autonomiju, razmjerno sudjelovanje manjina u predstavničkim i drugim tijelima, poseban status općinama u kojima pripadnici neke manjine čine natpolovičnu većinu, udio zaposlenika općinskih sudova i policijskih uprava proporcionalno sastavu stanovništva, obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te druga prava.
Prosinac 2002. – donošenje Zakona – broj manjinskih zastupnika povećan, manjinski predstavnici i u lokalnoj i područnoj samoupravi
Odluka o proglašenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina donesena je na sjednici Hrvatskog sabora 13. prosinca 2002.
U odnosu na prethodni Ustavni zakon broj manjinskih zastupnika u Saboru povećan je s pet na osam, a manjine su dobile pravo biranja svojih predstavnika u tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ustanovljena su i dva nova instituta: vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novim Ustavnim zakonom osnovan je i Savjet za nacionalne manjine, navode stranice Vlade Republike Hrvatske.
Nacionalne manjine, politička prava i izborno zakonodavstvo – II. dio
Lipanj 2010: izmjene Zakona- i zajednicama s manje od 1,5% udjela u stanovništvu dodjeljeno dopunsko pravo glasa, dodjeljena pravna osobnost koordinacijama nacionalnih manjina
Dana 16. lipnja 2010., u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, Hrvatski sabor donio izmijene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, stoji na stranici Vlade Republike Hrvatske.
Na temelju tih izmjena pripadnicima nacionalnih manjina koje u ukupnom stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5 posto, uz opće biračko, dano je i dopunsko pravo glasa.
Izmjene su također omogućile pravnu osobnost koordinacijama nacionalnih manjina, a određeno je kako će funkciju koordinacije vijeća srpske nacionalne manjine obavljati Srpsko narodno vijeće.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
