Obilježena 75. obljetnica četničkog pokolja Hrvata u Gatima: “Opet dopuštamo da se u naš narod ubacuju klice razdora i prijepora”

Foto: fah

Komemoracijom i misom zadušnicom u nedjelju je obilježena 75. obljetnica pokolja, kojeg su združene snage talijanske vojske i četnika popa Momčila Đujića izvršile nad hrvatskim pučanstvom Gata u zaleđu Omiša, gdje je 1. listopada 1942. godine ubijeno 96 osoba, od kojih osmero djece, a selo spaljeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Don Ivan Tadić, profesor na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, u propovijedi je istaknuo kako se mjesto Gati 1. listopada 1942. godine “pretvorio u pakao koji je gutao ljude i kuće.”

“Zli ljudi su zamislili i nažalost ostvarili svoju paklenu zamisao i ubili 96 nevinih osoba,” rekao je, naglasivši da počinitelji pokolja zadojeni mržnjom nisu birali koliko netko ima godina, je li žena ili muž, dijete, dječak ili djevojka.

Naglasio je kako su stradalnici u Gatima bili “prožeti kršćanskom ljubavlju,” i povijest će ih pamtiti kao “nevine mučenike” dok će počinitelje zlodjela povijest pamtiti “kao ubojice i zločince.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svjedoci smo da i danas ima onih koji ubijaju one koji vjeruju u Boga zato što su vjernici, zato što su katolici,” kazao je don Tadić.

Po njegovim riječima, živimo u vremenima u kojima se “promiče mnogo toga što je bezbožno, a zaboravlja se Bog i ono što je sveto”. No, dodao je “nećemo dopustiti da nam ukradu dušu i vjeru u Boga”.

Boban: Četnički pokolj pokušaj genocida nad Hrvatima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komemoracija u povodu 75. obljetnice pokolja Hrvata u Gatima održana je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović.

Njem izaslanik župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban podsjetio je kako je prije 75 godina u Gatima i okolnim selima izvršen “strašan četnički pokolj Hrvata”, ali rekao je, to nije bio jedini četnički zločin za vrijeme 2. Svjetskog rata nad Hrvatima, nego su oni počinjeni diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

“Deseci tisuća ljudi su pobijeni, deseci sela su spaljena, ali nažalost ti se strašni zločini u našoj javnosti gotovo zaboravljaju,” kazao je Boban.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetio je da su četnička zlodjela u Dalmaciji često počinjena uz pomoć talijanskih fašista tako što su “uspostavili savezništvo, jer je i jednima i drugima bilo u interesu etnički očistiti Dalmaciju od Hrvatskog stanovništva.”

“Danas očekujemo od svih struktura Republike Hrvatske i od svih opcija – lijevih, desnih, da jasno i nedvosmisleno kažu: četnički pokolj zamišljen još 1905. godine pa nadalje, je pokušaj genocida nad hrvatskim narodom”, naglasio je župan Boban.

Dodao je kako smo, nažalost povijenu lekciju, ponovili i u Domovinskom ratu.
“Možda toga ne bi bilo da su od 1945. do 1990. rukovodstva Republike Hrvatske i o ovom zločinu (u Gatima) jasno govorila. Nažalost nisu,” rekao je Boban.

Također je rekao kako “opet dopuštamo da se u naš narod ubacuju klice razdora i prijepora,” te je pozvao na nacionalno zajedništvo i složnost, na temelju politike pomirbe prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Petar Škorić ocijenio je da je četnički pokret rehabilitiran.

“Nažalost, ponovno i danas s istoka čujemo prizvuke i vjetrove iste politike zbog koje su nevini stanovnici Gata i okolnih sela svirepo ubijani. Zapovjednik tog zločina Mane Rokvić 1942. je bio promaknut u čin četničkog vojvode, i Milan Tepić, oficir JNA koji je digao vojno skladišta JNA u Bjelovaru 1991. u kojem je stradalo više vojnika i civila, biva proglašen posljednjim narodnim herojem tadašnje SFRJ, a ovih dana mu se u Srbiji podiže spomenik uz nazočnost državnih dužnosnika,” kazao je Škorić.

Poručio je kako oni koji slave i veličaju svoje zločince “nemaju pravo govoriti nama kakva bi Hrvatska trebala biti.”

“Nikoga nismo napadali i branili smo svoje. Hrvatski narod se teškom mukom izborio za svoju samostalnost, neovisnost i položaj hrvatske države u svijetu i nemojmo više nikada dopustiti da nas rastoče i podije,” kazao je Škorić.

Boban, Škorić i izaslanik predsjednika Vlade Andrea Plenkovića Ante Sanader položili su zajednički vijenac na spomen obilježju žrtvama u Gatima.

Vijenac je, između ostalih, položila i počasna konzulica Italije u Splitu i izaslanica Talijanskog veleposlanstva u Hrvatskoj Maja Medić.

Gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović je u svojem govoru istaknuo kako je zlo koje je počinjeno u Gatima prije 75 godina prouzročilo neizmjernu patnju.

“Ta patnja je još uvijek duboko u grudima sinova i kćeri, unuka i rodbine čiji su najmiliji poginuli,” rekao je Tomasović.

Živući svjedok pokolja u Gatima, Andrija Pivčević, koji je kao 8-godišnji dječak u četničkom pokolju u tom mjestu zadobio 9 uboda nožem, ali je čudom preživio, istaknuo je da je nakon tog zločina 174 djece u Gatima i okolnim mjestima ostalo bez jednog, a 25 djece bez oba roditelja.

Kazao je kako se u Srbiji dižu spomenici četničkim zločincima, ali da ga to ne brine, već ga “brine što diljem Hrvatske ima 40-tak četničkih spomenika na kojima su natpisi koji vrijeđaju Republiku Hrvatsku i naše branitelje. Ako se to ne ukloni u kratkom roku, onda će to biti naša sramota,” poručio je Pivčević koji je 1946. svjedočio u Beogradu na suđenju Draži Mihajloviću.
Na višesatnoj današnjoj komemoraciji i misi zadušnici u Gatima, između ostalog, pročitana su imena svih 96 žrtava četničko-talijanskog pokolja koji je počinjen prije 75 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.