U Vukovaru je danas ispred Veleprometa, najvećeg koncentracijskog logora u Domovinskom ratu, obilježena obljetnica pogibije 724 osobe čiji su život ugasile JNA i srbočetničke postrojbe nakon pada grada. Počast žrtvama velikosrpskog terora prisutni su odali polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i svetom misom.
Kroz prostor Veleprometa prošlo je oko 10 tisuća ljudi, a zvjerski je ubijeno njih 724. JNA i srpske paravojne postrojbe u rujnu 1991. osnovale su u Veleprometu prihvatni centar u kojem su zatvarani, zlostavljani i mučki ubijani zarobljeni hrvatski branitelji i civili.
U samo prva tri dana okupacije Vukovara u tom je gradu zvjerski likvidirano oko 1500 ljudi. Gotovo pola te brojke odnosi se upravo na žrtve Veleprometa. Logor je zatvoren u travnju 1992. godine. Najmlađa žrtva Veleprometa imala je 14 godina.
Pavliček: Tlo po kojem hodamo bilo je natopljeno krvlju
Po riječima vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka, Velepromet je bio najveći koncentracijski logor u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
– Tlo po kojem sada hodamo 1991. bilo je natopljeno krvlju. To nikada ne smijemo zaboraviti, poručio je Pavliček.
Preživjeli svjedok Veleprometa
Jedan od svjedoka događaja u Veleprometu bio je Ivan Švraka, vukovarski branitelj koji je završio u logoru skupa sa svojom obitelji.
– Naša cijela obitelj bila je tu. Mama, tata, nas tri brata i sestra. Svi smo ovdje bili zajedno. I onda su nas tu kasnije počeli razdvajati. Nas tri brata su odvojili u jednu prostoriju, mamu i sestru na drugu stranu, a tatu su nam odvojili na treću stranu. I tu smo zadnji put vidjeli tatu. Kasnije smo tek saznali da je ubijen u Srijemskoj Mitrovici, opisao je.
Obitelj je kasnije uspjela pronaći očeve ostatke, nešto na što mnoge druge obitelji nestalih još uvijek u nadi čekaju.
– Da, uspjeli smo ga naći. Ubili su njih trojicu odmah prvi dan po dolasku u Srijemsku Mitrovicu, tako da smo morali tražiti svu trojicu da se ekshumiraju jer nismo znali koji je od njih naš otac. Prebacili smo ga 2002. godine u Đakovo, ispričao je za HRT.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.