Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, objavili su drugi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za uspostavu sustava provjere točnosti javnih informacija.
Nakon prvog javnog poziva dodijeljeno je krajem lipnja nešto više od 2,2 milijuna eura, a upravo objavljeni novi poziv bit će otvoren trideset dana te će biti identičan prethodnom.
Projekti vezani za informacije u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama
Bespovratna sredstva dodjeljivat će se za sufinanciranje aktivnosti povezanih s provedbom projekta za uspostavu sustava provjere točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama.
>AEM dodijelio sredstva za provjeru točnosti informacija CESI-ju, Faktografu, udruzi Lupiga; odbio HNiP, UiO i Hrvatske studije
Financirat će se i ulaganja u jačanje kapaciteta i kompetencija postojećih provjeravatelja informacija (fact-checkera), uspostavljanjem novih neovisnih provjeravatelja i uspostavljanjem i jačanjem sustava i procedura provjere informacija (fact-checking) u medijskim redakcijama i otpornosti medija na dezinformacije, te poticanjem kvalitetnog i vjerodostojnog novinarstva, kao i poticanjem stvaranja medijskih sadržaja vezanih uz borbu protiv dezinformacija.
Osim kriterija natječaja, nije poznato na koji način Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije provjeravaju “provjeravatelje informacija”, točnije “provjeravatelje činjenica” (fact checkera), odnosno njihove kriterije i metode.
Bespovratna sredstava dodjeljivat će se znanstveno-obrazovnim, znanstvenim i znanstveno-istraživačkim ustanovama (sveučilišta, fakulteti, visoka učilišta, veleučilišta, instituti) i udrugama, samostalno ili u partnerstvu sa znanstveno-obrazovnim i znanstveno-istraživačkim ustanovama i/ili udrugama i/ili pravnim ili fizičkim osobama (samostalni medijski profesionalci) koje su mikro, malo ili srednje poduzeće sukladno definiciji malih i srednjih poduzeća, u svojstvu prihvatljivih partnera, upisani u odgovarajuće upisnike za obavljanje medijske djelatnosti, a kojima osnivač nije tijelo javne vlasti.
Projekti financirani većinom u gotovo punom iznosu
Nakon prvog poziva, objavljenog u prosincu 2022., ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac dodijelio je 2.292.217,39 eura za 12 od ukupno 50 prijavljenih projekata, dok je 26 odbačeno zbog nezadovoljavanja uvjeta a 12 njih nije dobilo potreban broj bodova.
Većina prihvaćenih projekata dobila je između 198.000 i 200.000 eura svaki, s tim što su dva projekta financirana s po nešto više od 180.000, a jedan s oko 139.000 eura.
>Slučaj Ane Brakus: Kako se novinarka s ruba hrvatskog društva našla u ulozi vrhovnog svjetskog inkvizitora
Većinu prihvaćenih projekata Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije financiraju u stopostotnom iznosu, osim što jedan financiraju u iznosu od oko 59 posto, a dva u iznosu od 98 odnosno 99 posto.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Među onima koji su dobili sredstva za svoje projekte, nalazi se Centar za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, koji je predložio projekt provjere javnih informacija i edukaciju s ciljem jačanja otpornosti mladih na dezinformacije.
Različiti stručni profili dobivatelja potpore
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) dobio je od države sredstva za “uspostavu novog provjeravatelja točnosti informacija u području ravnopravnosti spolova” u suradnji s Filozofskim fakultetom sveučilišta u Rijeci, u cilju “jačanja otpornosti društva na rodne dezinformacije”.
Među primateljima državne potpore je i Faktograf, koji je dobio 198.811,44 eura za provjeru informacija i “povećanja i razumijevanja dezinformacija o klimi i klimatskim promjenama”. Faktograf već tradicionalno obavlja poslove cenzora na Facebooku.
Potporu su dobile i etablirane znanstvene institucije, poput Hrvatskog katoličkog sveučilišta za provjeru informacija o vjerskim temama, te Leksikografski zavod Miroslav Krleža za obradu medijski prisutnih prijepornih povijesnih tema i dezinformacija.
>Na koje sve načine vlast u Hrvatskoj financira medije?
Nadalje, financirat će se i projekti Medicinskog fakulteta u Osijeku vezani za provjeru medicinskih informacija, Saveza udruga Rojca o aktualnim temama i temama od javnog interesa, Sveučilišta u Dubrovniku o medijskoj pismenosti i kritičkom razmišljanju, Fakulteta elektrotehnike i Medicinskog fakulteta u Splitu vezano za relevantne informacije iz tih područja, Sveučilišta Vern vezano za informacije o turizmu te Udruge za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije “Lupiga”, za edukaciju u cilju provjere činjenica i odgovornog novinarstva.
Među onima čiji projekti nisu prihvaćeni, nalaze se i Hrvatska udruga za odnose s javnošću, Hrvatsko meteorološko društvo, Hrvatski liječnički zbor, Institut za migracije i narodnosti, Savez antifašističkih boraca kao i nekolicina Sveučilišta i sveučilišnih ustanova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
