Obrana Milivoja Petkovića, bivšeg načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji je zajedno s još petoricom Hrvata u Haagu pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen 29. studenog 2017., zatražili su njegovo prijevremeno puštanje na slobodu, tj. da bude pušten nakon odslužene dvije trećine kazne.
Milivoj Petković bio je osuđen na 20 godina zatvora.
Kako je objavio Balkan Inside, u podnesku Mehanizmu za kaznene sudove odvjetnici Vesna Alaburić i Davor Lazić su naveli kako će njihov klijent, koji je tijekom rata u BiH bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), u veljači 2021. godine steći uvjete za razmatranje zahtjeva za puštanje na prijevremenu slobodu nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne.
Pojasnili su kako je Petković prihvatio konačnu presudu kao i osobnu odgovornost za zločine za koje je osuđen.
„On izražava iskreno kajanje za svoja djela ili propuste koji su doveli ili doprinijeli počinjenju zločina i duboku sućut bošnjačkim žrtvama i njihovim obiteljima”, navela je obrana u podnesku.
Pojasnili su kako Petković sada ima 71 godinu, te da je narušenoga zdravlja. Uz to zbog pandemije koronavirusa članovi njegove obitelji nisu ga mogli posjetiti od ožujka ove godine.
Dodali su kako se planira vratiti i živjeti u Splitu zajedno sa svojom obitelji.
Podsjetimo, u zadnjoj presudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, šestorica Hrvata – Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić, Milivoj Petković, Berislav Pušić i Slobodan Praljak osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora zbog, kako navodi presuda, sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao stvoriti etnički čist hrvatski teritorij u dijelu BiH, a sredstvo za ostvarenje toga cilja bili su zločini nad Muslimanima. Presuda također navodi da su i dužnosnici Republike Hrvatske, predsjednik Tuđman, ministar obrane Šušak i načelnik Glavnog stožera oružanih snaga bili dijelom toga udruženog zločinačkog poduhvata.
“Ova nepravedna presuda, koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama, neće pridonijeti pomirenju i smirivanju napetosti na prostoru Bosne i Hercegovine i cijele jugoistočne Europe.” – poručila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti na dan presude.
