Saborski Odbor za pravosuđe prihvatio je u srijedu izvješće predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina o stanju sudbene vlasti za 2016. godinu, po kojem je u prošloj godini nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta na kraju godine.
Broj neriješenih predmeta na kraju godine smanjen je na 467.693 predmeta, rekao je Hrvatin te dodao kako je po njegovom predviđanjima pravosuđe danas trebalo biti na 399 tisuća neriješenih predmeta.
“Nismo tu baš napravili posao do kraja, ali činjenica je da su to ovi najteži predmeti“, rekao je Hrvatin, kojem uskoro istječe mandat predsjednika Vrhovnog suda.
Upozorio je kako je još uvijek u sustavu 636 predmeta po sucu, što je po njegovu tumačenju veliki broj, iako smanjen s ranijih oko 900 predmeta po jednom sucu.
U proračunu, dodao je Hrvatin, nije došlo do pomaka na bolje te je gotovo isti kao što je bio lani, što znači da i dalje postoji veliki nedostaci u sredstvima za edukaciju i nabavu stručne literature. “Doista me sramota pročitati neke stavke, ako kažete da je Županijski sud u Splitu za 2013. imao 19.220 kuna, a sad smo mu dali 9.550 kuna”, kazao je.
Nije, upozorava, učinjeno ništa ni što se tiče broja stalnih službi koje su trebale biti ili će biti spojene na svoje matične sudove. Osim toga, dodaje, nije došlo ni do pomaka u broju sudaca koji bi bili premješteni s manje opterećenih poslova, a tu se pogotovo misli na prekršajne sudove i suce koji su trebali popuniti mjesta na upravnim sudovima prvog stupnja te na taj način doprinijeti njihovu rasterećenju.
Kad je riječ o kaznenom sudovanju, kvaliteta je po njegovim riječima ostala ista – “ista meta, isto odstojanje, svi suci ispunjavaju normu, ali je zbog optužnih vijeća promijenjena struktura”. Hrvatin je zabrinut dužinom trajanja kazne iz postupaka zbog ukidanja presuda i ponovljenim suđenjima, dok broj zastara smatra zanemarujućim.
Tek se kratko osvrnuo na ratne zločine, ustvrdivši da su prošle godine sudovi zaprimili 20 predmeta ratnih zločina, dok su ih riješili 23. HDZ-ov zastupnik Stevo Culej požalio se da je u samostalnoj Hrvatskoj podigao 50-ak kaznenih prijava zbog ratnih zločina, sve vezane za zločin u Borovu Selu, uspio je samo jednog zločinca ‘strpati’ u zatvor, ali je za sudjelovanje u masakru dobio umanjenu kaznu.
Hrvatin mu je odgovorio da se u izvješćima ne raspravlja o pojedinačnim predmetima.
