Zašto Hrvatska nema obvezni vojni rok i tko ga je ‘zamrznuo’?

Zbog ruske invazije na Ukrajinu i stanja u kojem su se našli Ukrajinci, gdje se najveći broj mladih žele braniti domovinu, ali ne zna rukovati s oružjem, i u Hrvatskoj se počelo opet govoriti o potrebi uvođenja obaveznog ili nekog oblika vojnog roka.

Građani se pitaju i tko nas štiti, te što je sa sustavom domovinske sigurnosti nakon pada bezposadne letjelice vojnog tipa na Zagreb koja je u hrvatski zračni prostor ušla iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske.

U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije, a u koordinaciji sigurnosno-obrambenog sustava poduzimaju se i druge mjere.

Što radi sustav domovinske sigurnosti i što je s obveznim vojnim rokom?

“Vojni rok u Hrvatskoj nije ukinut već je zamrznut. Mi smo pitanjima sigurnosti posvećivali visoku pozornost i informirali smo javnost da dižemo sigurnost hrvatskih granica. Proračun Ministarstva obrane porastao je sa 4,5 milijardi kuna na 7,2 milijarde kuna kroz nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova, odluka o integriranju i kupovini Bradleya te niza projekata kroz sustav domovinske sigurnosti. Postoji i jedan dio dragovoljačke obuke odakle se mladići regrutiraju u buduće vojnike. Imamo i aktivirane pričuve tako da nijedan segment bitan za sigurnost Hrvatske nije zanemaren, dapače, unaprijeđen je i tako ćemo nastaviti. Svakodnevno razgovaramo o tome kakva je sigurnosna situacija”, kazao je u četvrtak ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Domovinski pokret: Tražit ćemo uvođenje vojnog roka i osnivanje nacionalne garde

“Danas, nažalost, gledamo brutalnu agresiju Putinovog režima na Ukrajinu. Vuku se i neke paralele, smatra, pogotovo s Mariupoljem i Vukovarom. Dodao je da smo vidjeli jučer gađanje dječje bolnice od ruske strane i da smo sve to prošli u Vukovaru, kao i da je vukovarska bolnica bila granatirana cijelo vrijeme rata, a poslije pada grada, 20.11., svi ranjenici pobijeni na Ovčari. Podsjetio je i da smo imali ’95. ispaljivanje luna na dječju bolnicu u Klaićevoj, tako da ima dosta sličnosti kod te brutalnosti ruske vojske, koja je nastala od Crvene armije i JNA vojske koja je ista doktrina, a koja je korištena od ’45. do ’90-ih”, podsjetio je u četvrtak Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta.

”Predložit ćemo uvođenje vojne obuke i osnivanje nacionalne garde”

”Htio bih najaviti još jednu inicijativu Domovinskog pokreta, predložit ćemo u Saboru proceduru za vojnu obuku mladih ljudi od 18 pa nadalje i osnivanje hrvatske nacionalne garde. Od tih ljudi koji prođu obuku, prema mjestu stanovanja, da državi ne bude veliki trošak, iako je najveći trošak u životu ljudski život i sloboda”, izjavio je Mlinarić.

Smatra da, kako se miješaju geopolitičke karte u svijetu, da bi Hrvatska, i svaka ozbiljna država, trebala uvesti bar mjesec dana vojne obuke mladih ljudi, da ih ne zatekne ovakva katastrofa kakva je zatekla ukrajinski narod. A i te ljude koji se obuče mjesec-dva dana, kako se već izglasa u Saboru, rekao je Mlinarić, ti ljudi se mogu podići u katastrofama, da se organizira po vojnom sistemu, mogu izaći i kad su potresi, i kad su poplave ili kad je neka elemantarna nepogoda, a ne da se dižu gardijske brigade koje trebaju biti obučavane za rat, a ne da drže lopate u rukama i da čiste šutu po stradalim gradovima.

”Prema mjestu stanovanja, u svim većim gradovima u RH postoje vojarne. Ne mora se tamo spavati, dečki koji idu na fakultete, moglo bi se iskombinirati da dođu na 8 sati i otiđu svome doma to državu neće puno koštati, a mladi ljudi biti će obučeni. A ustroj je vojni, zna se u slučaju da se zove, zborno mjesto je u Zagrebu tu i tu, u Karlovcu tu i tu, Vukovaru, Splitu.. zna se gdje dolaze pričuvni ljudi”, poručio je.

”Pričuvu imaju i sve europske države, zna se tko je podiže, kada i zašto”

Na izjavu novinara kako je teško nekome uvesti i nametnuti obavezu da ide pomagati nakon potresa, Mlinarić poručuje: ”Zašto je teško uvesti? Ako država proglasi elementarnu nepogodu, diže se pričuvni sastav. Ako u ratnom stanju država proglasi opću mobilizaciju, zar se ne morate odazvati? Morate se odazvati! Ako ćemo tako gledati, bio sam i ja u Vukovaru i uzeo sam pušku u ruku, a nisam bio niti plaćen vojnik. Kao i sustav Civilne zaštite, i Civilna zaštita se diže, a isto nisu ljudi plaćeni. Dignu se i ide se pomoći”.

”Uvijek je pričuva bila, i u bivšoj državi, i u svim europskim državama sada imate pričuvu. Zna se tko je podiže, kada i zašto se podiže pričuvni sastav. Takav ustroj treba napraviti, vidite što se dogodilo u dvije godine od dva potresa, od pandemije, od evo sada i rata u Ukrajini.”

Na novinarsko pitanje kako bi procijenio sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj, ali i u regiji, Mlinarić je odgovorio: ”Teško je to procjenjivati, jer mnogi su se vojni analitičari, a ja to nisam, kleli prije napada Rusije na Ukrajinu da rata neće biti. A sada smo vidjeli da je počeo krvavi rat. Rata je uvijek bilo i uvijek će ga biti. Za rat se treba spremati, a moliti Boga da se nikada ne dogodi”, zaključio je Mlinarić.

U HDZ-u već razgovarali o uvođenju obveznog vojnog roka

Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, potvrdio je da se ozbiljno razgovara o ponovnom uvođenju obveznog služenja vojnog roka.

“Mislim da je to jedna od ozbiljnih opcija, o daljnjem statusu u smislu izgradnje vlastite vojske. Raspravljat ćemo o tome, već smo razgovarali unutar HDZ-a s potpredsjednikom Medvedom. To je opcija o kojoj treba razgovarati”, rekao je Bačić za N1.

Podsjetio je da se već ranije govorilo o uvođenju kratkoročnog obveznog vojnog roka od sedam – osam tjedana osnovne obuke. “Kasnije oni koji imaju interesa i koji su kvalitetni imaju viziju, plan u životu, mogu nastaviti svoj put u profesionalnoj vojsci. Tome u prilog ide i činjenica da do prije nekoliko godina uopće nismo ni razmišljali o uspostavi HRZ-a, sad vidimo koliko nam znači nabavka Rafalea. I nabavka Bradleya”, rekao je Bačić.

“Mislim da svi zajedno moramo napraviti jednu dobru analizu kako da na europskoj razini i kroz taj mehanizam europski za mir, jer mi smo sad u fazi da financiramo zajedničkim europskim sredstvima i vojnu pomoć Ukrajini. To se još nikada nije dogodilo i Hrvatska je dala svoj doprinos onoliko koliko može, da vidimo kako jačati sigurnosni sustav. Vidjet ćemo, ta tema nije još bila raspravljena na bilo kojem formalnom tijelu institucija niti Vlade niti države”, poručio je premijer Andrej Plenković na pitanje o uvođenju obveznog vojnog roka za HRT.

Zastupnici aktualizirali pitanje vojnog roka

U ovotjednoj, ali i u prošlotjednoj raspravi o stanju u Ukrajini, pojedini saborski zastupnici iznijeli su stajalište da bi se trebao vratiti obvezni vojni rok.

Ante Deur, saborski zastupnik HDZ-a, rekao je da vojni rok nije ukinut, nego zamrznut i da ga Sabor može odmrznuti: “U tijeku su promišljanja i o financijama i o mogućnostima, sukladno ugrozama u kojima se nalazimo.”

“Rat u Ukrajini temeljito je promijenio odnos europske javnosti prema vojsci i prema služenju vojnom roku. U slučaju izbijanja rata ili pojave neposredne ratne opasnosti, oružane snage RH mogu narasti tek na 35 tisuća – oko 14 tisuća aktivnost sastava, plus 21 tisuća pričuve. To nije ni izdaleka dostatno za obranu državnog teritorija. Samo tijekom Domovinskog rata hrvatska vojska imala je preko 200 tisuća pripadnika”, rekao je Darko Klasić u ime kluba HSLS-a i Reformista.

Podsjetio je da služenje obaveznog vojnog roka nikad nije ukinuto, nego samo suspendirano 2007. “Danas je situacija bitno drugačija i vrlo realna opasnost da može doći do političke destabilizacije u našem neposrednom susjedstvu. Republika Srpska tempirana je bomba, a detektor te bombe je u Moskvi”, upozorio je.

Kalinić: “Mi nemamo vojske”

“Osobno smatram da je Hrvatska nepripremljena za sukob i moramo paziti da se to ne prelije i kod nas, tipa sjeverno Kosovo, tipa sjeverna Crna Gora, Republika Srpska i tako dalje. Ako bi bilo bilo kakvih problema u Crnoj Gori, a ona je podijeljena pola-pola, onaj jedan u parlamentu ne igra puno, mi moramo već sada imati plan, jer Crnogorci nemaju gdje bježati osim na zapad, znači u Hrvatsku. Prema tome, i to bi trebalo biti pripremljeno. A imajući u vidu gdje se nalazi Republika Srpska, imali bismo po cijeloj dužini naše granice… Kao što znate, mi nemamo vojske…”, kazao je stručnjak za međunarodne odnose Pavle Kalinić gostujući na RTL-u

> Dok Rusija zvecka nuklearnim oružjem, pitanje je što je s atomskim skloništima? Kalinić: Nemamo ništa, možete otići kući i istuširati se

Na upit kako to misli da nemamo vojske, odgovorio je:

“Pa imamo 15.000 vojnika, od kojih je velika većina mlada i perspektivna kao ja, što čekaju kad će im doći mirovina, jer nigdje drugdje nisu mogli otići. Nemamo obvezni vojni rok. Ja sam oduvijek tražio ne da se uvede, nego da se ne ukine, on je bezrazložno ukinut. Isto kao što sam se bunio protiv ovoga kad su lumeni govorili da Hrvatskoj ne trebaju skloništa za sklanjanje stanovništva, jer da tog rata više nikad neće biti”.

O 15.000 profesionalnih vojnika i skloništima

“Ali, gledajte, profesionalni vojnici, od kojih velika većina na 100 metara ima rekord u pretrčavanju na 22 metra. I još gore. Pogledajte kilažu tih vojnika, obrazovanje, to je loše. Mi moramo imati obvezni vojni rok i za muškarce i za žene minimalno kako to ima Švicarska uz nadopunu svake iduće godine. A skloništa, Hrvatska ne da nije gradila nova, nego nije održavala niti stara. Tamo morate imati i filtre, a nemamo niti tvrtku koja to proizvodi, rezerve vode, rezerve hrane, kemijske WC-e, jer ako hrvatska država neće brinuti za svoje građane, tko će drugi?”, zaključio je Kalinić, bivši pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, a danas direktor korporativne sigurnosti i razvoja u jednoj zaštitarskoj tvrtki.

U razgovoru za Narod.hr Kalinić je istaknuo i problem što je prije tri godine ukinuta Državna uprava za zaštitu i spašavanje, te je umjesto toga u MUP-u ustrojena nova ustrojstvena cjelina Ravnateljstvo civilne zaštite.

Tko je i kada ‘zamrznuo’ obvezni vojni rok?

“Znate zašto smo ukinuli vojni rok 2008. godine? Zato što smo imali civilno služenje vojnog roka jer ljudi nisu željeli ići služiti vojni rok kao obvezu“, kazao je svojedobno bivši SDP-ov ministar obrane Ante Kotromanović. “Obvezan vojni rok koštao bi od 300 do 500 milijuna kuna, a mi taj novac jednostavno nemamo. Uostalom, i da ga imamo, volio bih da taj novac ode na kupnju zrakoplova ili brodova, a ne na obvezno služenje vojnog roka. Ročni vojnik košta više od 5000 kuna – odjeća, oružje, hrana – i sad izračunajte koliko će nas sve to koštati ako budemo imali 22 tisuće ročnih vojnika, koliko smo ih nekada imali”, kazao je Kotromanović.

Za vrijeme vladavine HDZ-ovog premijera Ive Sanadera i ministra obrane Berislava Rončevića Hrvatski sabor na sjednici 5. listopada 2007., donio je Odluku o nepozivanju novaka u obvezu služenja vojnog roka, te je od 1. siječnja 2008. ukinut obvezan vojni rok u Hrvatskoj.

Stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o obrani, kojim je kao jedan od reformskih ciljeva u Oružanim snagama navedena profesionalizacija vojske, podrazumijeva se suspenzija obveznog i uvođenje dragovoljnog služenja vojnog roka.

Ipak, tim se zakonom ostavlja mogućnost da se spomenuta odluka, u slučaju ugroze Republike Hrvatske (u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja), može staviti izvan snage te se novake može i dalje pozivati na služenje vojnog roka.

Hrvatski sabor može donijeti odluku o obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe. Ministarstvo obrane 2007. tvrdilo je da nepozivanje novaka neće imati utjecaja na borbenu spremnost Oružanih snaga “koje bi se do 2015. trebale razvijati po planu od najviše 2000 dragovoljnih ročnika godišnje”.

Godine 2016. imali smo 17 tisuća profesionalnih vojnika, a plan je bio smanjiti njihov broj na 15 tisuća.

Culej najavio moguće ponovno uvođenje 2016.

Bivši HDZ-ov zastupnik Stevo Culej 2016. podignuo je buru najavom mogućeg ponovnog uvođenja vojnog roka, izrečena na sjednici saborskog Odbora za obranu. Tadašnji ministar obrane Josip Buljević bio je donekle rezerviran: “Ja to podržavam, ali radi se o tome koliko ćemo imati sredstava i kakvi su naši trenutni prioriteti”.

Grabar Kitarović bila je za vojni rok do tri mjeseca

Kao predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović jedno se vrijeme zalagala za uvođenje vojnog roka.

“Mislim da obvezni vojni rok, ne onako kako smo ga imali ranije, nekih 6 mjeseci ili godinu dana, nego puno kraće, između jednog i tri mjeseca, čak i ne bi bilo loše rješenje. Posebno za studente i one koji završavaju školu i koji još ne mogu naći posao u tom nekom razdoblju.

Čini mi se da pruža jedno dodatno obrazovanje koje vidite u konačnici možete iskoristiti u slučaju prirodnih katastrofa, nepogoda, nesreća, da možete pomoći ljudima. Ali kao što i vidite, prijetnje se usložnjuju. Terorizam ne bira ciljeve. Ne želim nikog strašiti, međutim činjenica da uvijek moramo biti spremni na situaciju, da moramo znati reagirati potencijalno kako spriječiti, tako i pomoći u slučaju nekakvog takvog događaja.

Ali moja je zamisao bila takva da vojni rok ne bude nešto što morate odraditi za državu, nego da on bude puno modernije koncipiran i da se za to dobije određena naknada”, poručila je tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u razgovoru za Televiziju Student 2016 godine.

Od 2017. – ‘više ne postoji namjera uvođenja obveznog vojnog roka’

“Više ne postoji namjera uvođenja vojnog roka i vjerujemo da ćemo ove godine donijeti odluku u kojem pravcu ići”, kazao je ondašnji HDZ-ov potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević prilikom prisege na vjernost domovini 19. naraštaja ročnika – na dragovoljnom vojnom osposobljavanju na svečanosti u vojarni 123. brigade Hrvatske vojske 2017. godine.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija