Utorak, 28 siječnja, 2025
14.8 C
Zagreb
Pratite nas:
MILANOVIĆ NAJMANJE

Tko je od pobjednika predsjedničkih izbora osvojio najviše, a tko najmanje glasova u povijesti?

Podijeli

Podijeli

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se svakih pet godina. Prvi put su održani 1992. godine. Tko je od svih pobjednika na izborima osvojio najviše, a tko najmanje glasova?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Izlaznost na predsjedničkim izborima kroz povijest: Od 74,90% do 44,18%

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izbori za predsjednika održani su 1992., 1997., 2000., 2005., 2009., 2014., 2019. i 2024. godine. Prvi krug se održava u prosincu, a drugi, ukoliko ga bude, u siječnju naredne godine, dva tjedna nakon prvog kruga.

Prvi hrvatski predsjednik u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Nakon donošenja novoga demokratskog Ustava Republike Hrvatske – 22. prosinca 1990. – na neposrednim je predsjedničkim izborima u kolovozu 1992. izabran za predsjednika hrvatske države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prvom krugu, od 74,90% birača koji su izašli na izbore, Tuđman je osvojio 57,83%. Ukupno, Tuđman je dobio povjerenje 1.519.100 birača. Na izborima 1997. Tuđman je također pobijedio u prvom krugu. Osvojio je 1.337.990 glasova.

> Gotovo je: Milanović pobijedio Primorca s 74,68 posto glasova

Nakon Tuđmana Mesić osvojio najviše glasova

Nakon Tuđmanove smrti, održani su prijevremeni predsjednički izbori 2000. godine. Tada se prvi put morao održati i drugi krug. U drugom krugu sučelili su se Stjepan Mesić i Dražen Budiša. Mesić je pobijedio s osvojenih 56,01% glasova ili 1.433.372 glasova. Osvojio je više glasova nego Tuđman za svoj drugi mandat. Drugoplasirani Dražen Budiša također je premašio milijun glasova – 1.125.969.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2005. Mesić je od birača tražio novi mandat. U drugom krugu sučelio se s Jadrankom Kosor. Tada je osvojio gotovo pa isti broj glasova – 1.454.451, odnosno 21.079 glasova više.

Na izborima 2009. u drugom krugu bili su Ivo Josipović i Milan Bandić. Josipović je pobijedio dobivši 1.339.385 glasova. Pet godina kasnije, u drugom krugu pobijedila ga je Kolinda Grabar Kitarović. Tada je osvojila povjerenje 1.114.945 birača.

> Dr. Markić: Što može zarobljena Hrvatska na predsjedničkim izborima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sedmi po redu izbori za predsjednika RH održani su 2019. godine. Zoran Milanović je u drugom krugu pobijedio Grabar Kitarović osvojivši 1.034.170 glasova, do tada najmanje u povijesti.

Novi mandat Milanović je od birača zatražio 2024. godine. U drugom krugu, 2025., pobijedio je kandidata HDZ-a Dragana Primorca s velikom razlikom od 742.107 glasova. Međutim, zabilježio je i najmanju izlaznost ikad zabilježenu u drugom krugu. Dobio je 1.122.859 glasova, čime je popravio osobni rezultat iz 2019. godine, za tek 88.689 glasova.

Foto: Broj glasova koji su osvojili pobjednici predsjedničkih izbora (1992.-2024.)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci