Odvjetnica Valentina Ćorića: ‘Pomoć države trebala je doći mnogo prije, a za suđenje Šestorci nije se dosad pokazivao nikakav interes’

Foto: facebook

Nakon što je Ministarstvo pravosuđa, u odgovoru na naš upit, objavilo kako je za analizu haške presude hrvatskoj šestorci angažiralo Akademiju pravnih znanosti, pokušali smo doći do informacija o tome u kojoj fazi se nalazi proces analize i koji su sve stručnjaci uključeni u njega.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo pravosuđa o presudi Šestorci: Pročitajte što su odgovorili na naš upit

Odvjetnicu generala Praljka, Niku Pinter i odvjetnicu Valentina Ćorića, Dijanu Tomašegović- Tomić, koje smo uspjeli kontaktirali, upitali smo je li im se javljao netko s Akademije pravnih znanosti vezano uz ovo pitanje.

“Nitko me nije kontaktirao” – rekla je za Narod.hr Dijana Tomašegović-Tomić, odvjetnica Valentina Ćorića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ističe kako joj, s obzirom da nije ni o čemu obaviještena teško komentirati informacije o provođenju analize.

Pet mjeseci nakon presude šestorci: Kako je nakon niza doživljenih neugodnosti, pretučen i teško ozlijeđen junak koji je presudu doveo u pitanje

“Drago mi je da se za to napokon netko interesira i da pokazuje dobru volju, ali bojim se da je sada kasno”, kaže Tomašegović-Tomić i ističe:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nama je pomoć države trebala puno prije. Neovisno o tome tko je bio na vlasti, a mnogi su se izredali dok je trajao naš predmet, za to se nije pokazivao nikakav interes.”

“Godine 2013. tražili smo da nam država omogući prijevod presude – ni za to nije bilo resursa”

Izdvojila je za Narod.hr samo jedan primjer, kada su odvjetnici, nakon prvostupanjske presude 2013., zatražili od Ministarstva pravosuđa u vrijeme ministra Miljenića:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Prvostupanjska presuda je bila na francuskom. S obzirom da su nama članovi tima većinom s engleskog govornog područja, a htjeli smo što prije imati prevedenu presudu da možemo jednako brzo raditi kao i tužitelji te kako bi naši klijenti, koji su u zatvoru, mogli uopće pročitati za što ih se tereti, jedina stvar koju smo tada zamolili, bila je da nam država omogući prevođenje presude.

Tada nam je rečeno da nemaju resurse za to.”, istaknula je odvjetnica Tomašegović.

Documenta napala Ivanu Petrović zbog nagrade za izvještavanje o presudi hrvatskoj šestorki

Njezin klijent, Valentin Ćorić, mogao bi biti pušten iz zatvora u rujnu ili listopadu, kada će se navršiti dvije trećine kazne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pet mjeseci nakon presude koja je šokirala hrvatsku javnost, odvjetnicu Tomašegović upitali smo kako je njezin klijent doživio presudu i tragediju u sudnici toga, 29. studenog.

Nije htjela mnogo govoriti o tome kako je g. Ćorić doživio čin suoptuženog generala Praljka, ističući koliko im je to svima bilo strašno.

O samoj osuđujućoj presudi, rekla je kako su, unatoč razočaranju, ipak bili spremni i na takvu mogućnost.

“Da je naša javnost bila pravovremeno informirana o tom postupku i da se nije ponašalo kao da taj predmet ne postoji i izvlačilo ga se na površinu samo povremeno, onda ni javnost ne bi bila tako šokirana jer bi znali da se moglo tako nešto očekivati.”- kazala je.

„Ukoliko me kontaktiraju s Akademije pravnih znanosti, rado ću im pomoći i uključiti se, to nije sporno.“ – rekla je za Narod.hr.

Pinter: “Za potpunu analizu presude potrebnoj je sagledati i raspravne zapisnike te dokumente koji su podneseni i dokumente koji su prihvaćeni kao dokaz”

Gđa Nika Pinter kazala je za Narod.hr kako ju nitko dosad ni iz Ministarstva niti s Akademije nije kontaktirao, napominjući kako je to vjerojatno iz razloga što je, budući da ona više nema klijenta, nije u mogućnosti poduzimati pravne radnje, te da se pokušamo javiti ostalim odvjetnicima.

O postupcima Ministarstva i provođenju analize je rekla:

“Osobno sam stava da, uz svo uvažavanje Akademije pravnih znanosti i kvalitete njihove analize, ona ne može biti potpuna, ukoliko nije obavljena analiza i raspravnih zapisnika i podnesenih dokumenata kao i dokumenata koji su postali dokaz.” – ocijenila je i dodala:

“Moje je mišljenje da analiza kontekstualnog i činjeničnog dijela presude ima smisla samo ako se dobro poznaje kompletna procesna građa. Presude, same po sebi, nisu dovoljne, jer one nemaju obrazloženja o dokazima koji su podneseni i onima koji su prihvaćeni kao dokaz, pa sami tekst presude može, bez poznavanja procesne građe, usmjeriti analizu i preispitivanje u pogrešnom smjeru.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.