“Ministarstvo pravosuđa je za izradu studijske analize presuda Raspravnog i Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Tužitelj protiv Jadranka Prlića i dr. angažiralo Akademiju pravnih znanosti.
Akademija pravnih znanosti angažirana je s ciljem analize kontekstualnog i činjeničnog dijela presude i razrade mogućnosti preispitivanja, odnosno revizije postupka, te, budući da Akademija pravnih znanosti provodi studijsku analizu, ona može provesti eventualne konzultacije sa stručnjacima pravne i drugih struka.
O rezultatima studije javnost će biti pravovremeno informirana.”
Odgovor je to iz Ministarstva pravosuđa nakon što smo im poslali upit o radnoj skupini koja treba analizirati hašku presudu šestorci.
Podsjetimo, gostujući početkom prosinca na Hrvatskom radiju, ministar Dražen Bošnjaković izjavio je da je Ministarstvo formiralo radnu skupinu koja će provesti detaljnu analizu presude, a temeljem koje će se odlučiti o daljnjim koracima. Od tada se o ovoj temi više nije govorilo u javnosti, a u našem upitu, kojega smo uputili prije više od mjesec dana, postavili smo sljedeća pitanja:
“1. Tko su članovi radne skupine koja provodi analizu presude?
2. Djeluje li radna skupina na analizi presude i zna li se u kojem vremenskom roku će analiza biti provedena?
3. Hoće li, i u kojem obliku, javnost biti informirana o rezultatima analize ove radne skupine?
4. Jesu li u rad skupine uključeni odvjetnici šestorice osuđenih?”
Akademija pravnih znanosti Hrvatske na čelu s prof. Derenčinovićem provodi analizu
Akademija pravnih znanosti Hrvatske, koja provodi analizu presude, udruga je nastala u okviru Pravnog fakulteta u Zagrebu. Njezin je predsjednik profesor Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a dopredsjednice su prof. Dubravka Hrabar i prof. Nikoleta Radionov, stoji na njihovim mrežnim stranicama.
Komentirajući hašku presudu u razgovoru za Hrvatski tjednik još početkom prosinca, dr. Derenčinović govorio je i o pravnim i političkim mogućnostima za osporavanje navoda iz presude.
„Politički se može učiniti dosta. Važno je uvjeriti međunarodnu javnost zbog čega Republika Hrvatska, ne osporavajući počinjene zločine, presudu ne smatra pravno utemeljenom i moralno opravdanom. Kada je riječ o pravnim mehanizmima, moguće je pokrenuti reviziju postupka pred Rezidualnim mehanizmom, no samo ako se pojave nove činjenice i dokazi (neka vrsta obnove postupka). Međutim, tu mogućnost nema država već isključivo osuđenici. Ako se oni odluče na to, smatram da bi im država morala omogućiti svu potrebnu pravnu i logističku pomoć. Ne treba zaboraviti da su u postupcima pred Rezidualnim mehanizmom i neki drugi predmeti koji su od iznimnoga interesa za Republiku Hrvatsku jer se odnose na Domovinski rat – npr. Simatović i Stanišić i Šešelj. Smatram da bi te postupke trebalo pratiti i na odgovarajući se način i uz prave argumente ponuditi tom forumu u razjašnjavanju pojedinih pravnih pitanja preko instituta prijatelja suda.“ – istaknuo je dr. Derenčinović.
(VIDEO) Profesor Derenčinović: Država ima prostora za daljnje političko i pravno djelovanje
Podsjetimo, eventualno osporavanje pravomoćne presude moguće je unutar godinu dana od njezina izricanja.
