Prošla su dva mjeseca od haške presude hrvatskoj Šestorici i tragične smrti generala Praljka.
Neposredno nakon presude, hrvatska Vlada najavila je sagledavanje mogućih mehanizama za osporavanje presude. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je kako će Ministarstvo napraviti detaljnu i stručnu analizu presude Šestorki te je istaknuo da je organizirao radnu skupinu koja će provesti taj postupak.
Tko su sve članovi ove radne skupine i u kojoj fazi se sada nalazi analiza presude nije poznato.
Gospođa Nika Pinter, odvjetnica pokojnog generala Praljka, za Narod.hr kaže kako ju dosada nitko iz Vlade nije kontaktirao. Ističe kako o radnoj skupini Ministastva ne zna ništa više od onoga što je objavljeno u medijima te izražava svoje čuđenje da bi se analiza ove presude provodila bez njezinog sudjelovnja.
Australski Hrvati: Presuda Slobodanu Praljku i ‘šestorki’ temelji se na povijesnim neistinama
Podsjetimo, pravna mogućnost osporavanja presude mogla bi se provesti u slučaju pronalaska novog dokaza koji nije bio dostupan u vrijeme trajanja postupka, a koji bi mogao promiijeniti konačnu odluku suda.
Hrvatska mjesec dana nakon haške presude šestorici – gdje smo sada?
Prošlog mjeseca, osvrčući se na samu presudu te na cjelokupno djelovanje Haškog suda, u razgovoru za Narod.hr, odvjetnica Pinter je istaknula:
„Sasvim sam sigurna da ova presuda, a isto tako nijedna presuda Haškog suda neće moći predstavljati povijesni temelj. Svaka će morati biti preispitana, i to preispitana kroz dokumente koji postoje da bi se ona mogla smatrati povijesnom činjenicom.
Presude nisu bile temeljene na svim dokazima, već su donošene samo prema onim dokazima koje je sud prihvaćao. U predmetu protiv hrvatske šestorice, sud je prihvaćao uglavnom dokaze tužitelja, a dokazi koje je obrana predlagala, ako bi poremetili presudu- nisu bili prihvaćeni. Sve što govorim može se dokumentirati, ne govorim napamet.“
Posebno je istaknula:
„Obrana i optužba imale su potpuno neravnopravan položaj, iako bi u sudnici morali biti savim ravnopravni. Kao što sam jednom i rekla, dokaz o toj neravnopravnosti je upravo i činjenica da se udruženje branitelja nikada nije pozivalo niti na sjednice Vijeća sigurnosti iako je i obrana bila financirana iz sredstava Ujedinjenih naroda, pa bi bilo očekivano da su i obranu pitali što ima reći o radu Suda kroz protekle godine.“ te dodala:
“Proces po sebi nije vođen u skladu s pravilima o postupku i dokazima i sigurna sam da bi ova presuda, da dođe na ispitivanje pred Europski sud za ljudska prava bila presuda za koju bi se ustanovilo da su kršena prava generala Praljka i ostalih optuženika u predmetu.”
No, preispitivanje odluke suda kojega je osnovao UN pred Europskim sudom za ljudska prava nije moguće, istaknula je Pinter dodajući da bi, u slučaju da nije tako, već bili pokrenuti određeni koraci u tom smjeru.
Za kraj je poručila:
“Za mene general Praljak nije i nikada neće biti ratni zločinac, a to ne temeljim samo na tome što sam ga upoznala nego na temelju svih dokumenata i dokaza koje smo imali prilike vidjeti, pa čak i onih oskudnih koje je sud prihvatio. Ni na temelju njih nije se moglo utvrditi da je Slobodan Praljak ratni zločinac.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
