Ni mjesec dana nakon tragedije u Haagu, zgražanje hrvatske javnosti nad osuđujućom presudom hrvatskoj šestorici ne jenjava.
Što se sve po tom pitanju događalo u hrvatskoj javnosti tijekom ovih mjesec dana? Podsjetimo na najvažnije događaje.
Reakcije državnog vrha- od osude do neodređenog stava?
Nakon prvih negativnih reakcija državnog vrha, pa i najave koraka kojima će se osporavati presuda, čini se kao da je došlo do gubitka odlučnosti jer još uvijek nisu vidljivi nikakvi pomaci u tom smjeru.
„Razmotrit ćemo mogućnosti kako bi osporili navode iz današnje presude” poručio je premijer toga dana, a nekoliko dana kasnije posjetio je Mostar gdje je izjavio kako „Hrvatska stoji uz Hrvate u BiH“ te kako će učiniti sve da Hrvati u BiH budu ravnopravan narod.
Ipak, nedugo nakon toga, njegova je izjava kako Hrvatska poštuje presudu izazvala zbunjenost, a sam se premijer grubo osvrnuo na upit novinarke koja ga je konstatirala kako je promijenio stajalište o presudi.
Nakon presude hrvatska predsjednica je, u susretu s Hrvatima iz BiH, poručila kako „Hrvatska nije bila agresor u BiH“, kako „Haški sud nije ispunio svoju temeljnu svrhu“ te izrazila sućut obitelji generala Praljka.
Idućeg tjedna predsjednica je u SAD-u sudjelovala na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj radu Haškog suda, prilikom čega se sastala s glavnim tajnikom UN-a Guterresom. Grabar-Kitarović je upozorila na ozračje osude Hrvatske i teze o „agresiji na BiH“. Nakon sastanka s Guterresom novinarima je kazala da je glavni tajnik UN-a rekao kako je “svaka presuda presuda pojedincima, a ne državama”.
Podsjetimo, osporavanje presude bilo bi moguće ukoliko bi se pojavio novi dokaz koji nije bio predstavljen sudu tijekom procesa, a u razgovoru za Narod.hr odvjetnica generala Praljka Nika Pinter rekla kako u ovom času ne vidi niti jedan dokaz koji obrane tijekom procesa već nisu predstavile. Na pitanje jesu li ju predstavnici Vlade kontaktirali vezano uz pomoć oko mogućih takvih koraka, odgovorila je kako joj se nitko nije javljao.
Reakcije u Hrvatskom saboru
Među reakcijama saborskih zastupnika na hašku presudu izdvojimo samo neke.
Zaltko Hasanbegović je komentirajući presudu rekao kako su se hrvatske političke elite u odnosu prema Haškom sudu ponašale neodgovorno i nesposobno, te ustvrdio: „Niti jedna presuda Haaškog suda ne može pobiti temeljnu istinu da odgovornost za izbijanje rata snosi srpska politika u zajedništvu s JNA i sve ostalo, kako god sudili o tome, posebice nesretni i tragični bošnjačko-hrvatski rat su posljedica te temeljne činjenice.“ zaključivši:
„Svi oni koji budu neodgovorno parazitirati na tim neprihvatljivim dijelovima presude potkopavat će temeljne interese i Hrvata i Bošnjaka, a time će potkopavati i samu Bosnu i Hercegovinu“.
Na događanja u Haagu snažno je reagirao Božo Petrov koji je odmah nakon presude zatražio od predsjednika Sabora Jandrokovića „da sazove sve predsjednike klubova da možemo razgovarati dalje o bilo kakvom radu u Hrvatskom saboru“, a o samoj presudi poručio kako „ona ne govori o stvarnom karakteru događaja u BiH“.
Nekoliko dana kasnije, Petrov je zbog ove teme u Saboru zatražio stanku te je u svom govoru, kojega je donio HRT, premijerov odlazak u Mostar nazvao PR-posjetom, prozvao dosadašnje vlade za loš odnos prema Hrvatima u BiH i nepostojanje dugoročne strategije za pomoć tim ljudima te za kraj upitao: „Jeste li svjesni da ne biste sjedili tu gdje sjedite da se ti ljudi nisu borili za Hrvatsku?“
Apostrofirao je ministra policije Davora Božinovića koji je bio predstojnik Mesićeva ureda u vrijeme kada su slali dokumente u Haag, Gordana Jandrokovića ministra vanjskih poslova, Ivu Sanadera koji je predao generale i Vladimira Šeksa koji je tražio „lociranje, uhićenje, transferiranje“. „Je li to način na koji stojite uz Hrvate u BiH?“, pitao je Petrov HDZ-ovce.
Priopćenje HAZU: “Presuda nije utemeljena na povijesnim činjenicama”; reakcije hrvatskih studenata
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom priopćenju još istoga dana nakon izricanja presude u Haagu poručila je kako „presuda nije utemeljena na povijesnim činjenicama te kako neće pridonijeti pomirenju i smirivanju napetosti na prostoru Bosne i Hercegovine i cijele jugoistočne Europe.“ Priopćenje hrvatskih akademika u cjelosti možete pročitati ovdje.
Organiziranim skupom, svoje nezadovoljstvo haškom presudom, položajem Hrvata u BiH te „ignorantskim“ odnosom hrvatskih političkih elita prema tim pitanjima, izrazili su i studenti. Njih nekoliko stotina, okupljenih u Zagrebu na skupu pod nazivom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“ predalo je svoje zahtjeve Vladi, DORH-u i predsjednici RH.
(FOTO) Studenti na skupu solidarnosti s Hrvatima u BiH predali Hrvatskom saboru preko 6000 potpisa
Cenzura na internetu: nastavlja li se i dalje?
Pojave masovnih blokada na društvenim mrežama i brisanja objava u kojima se izražavalo neslaganje s haškom presudom, žaljenje zbog smrti generala Praljka ili pak svjedočanstva o bošnjačkim zločinima tijekom rata u BiH, izazvale su nevjericu i zabrinutost. Napadima cenzure bili su izloženi i neki internetski portali, posebice hrvatski portali u Bosni i Hercegovini.
Udruga U ime obitelji tim se povodom obratila državnoj vlasti, zatraživši od nje da poduzme mjere kako bi takve pojave cenzure prestale, a Facebook kao privatna kompanija poštivao hrvatske zakone.
U ime obitelji: Evo kako Vlada RH može utjecati na Facebook i cenzuru istine o HVO-u i Hrvatskoj
O temi cenzure u Saboru se obratila zastupnica Bruna Esih, koja je odlučno pozvala premijera i Vladu da “osiguraju da društvene mreže i internetske platforme poštuju hrvatske zakone i Ustav.”
Gostujući u emisiji Poligraf Hrvatskoga radija dr. Željka Markić podsjetila je na brojne javne osobe u Hrvatskoj čiji su profili bili blokirani, a Ivan Šušnjar, glavni urednik hercegovačkog portala Poskok.info ustvrdio je kako je neki, očito snažan centar moći, na tri dana potpuno onemogućio svaku internetsku raspravu o temi haške presude.
No, usprkos upozorenjima, dosada još nije bilo reakcija mjerodavnih na ovaj problem.
Svjedočanstva o ratu u BiH
Nakon haške presude šestorici, ovih mjesec dana posebno su bile aktualne teme i svjedočanstva iz rata u BiH. Tako i ona o zločinima Armije BiH koji su i dalje nekažnjeni. Nažalost, i te su objave bile na snažnom udaru cenzure.
Među brojnim svjedočanstvima ističe se ono Zorana Čegara, pripadnika Armije BiH i sudionika obrane Sarajeva koji je u potresnom intervjuu za Večernji list posvjedočio o pomoći Hrvatske Bošnjacima tijekom rata. Izjavio je kako je osobno poznavao svu šestoricu osuđenih Hrvata i kako jamči da nitko od njih nije počinio nikakav zločin. “Sve me ovo jako potreslo.” poručio je.
Iako se možda čini kao da je haška presuda pomalo pala u zaborav, svako ponovno pokretanje te teme podsjeća na neriješena pitanja i težinu situacije u kojoj se Hrvati i Hrvatska sada nalaze.
Što slijedi dalje?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
