Nakon što je Vlada za glavnu državnu odvjetnicu Saboru predložila Zlatu Hrvoj-Šipek, koja je trenutno vršiteljica dužnosti glavnog državnog odvjetnika i donedavna zamjenica bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, za Narod.hr razgovarali smo s jednim od kandidata za čelnu funkciju DORH-a, Mladenom Dragičevićem.
On nam je ukazao na netransparentnost u procesu izbora glavnog državnog odvjetnika.
> Tko je Zlata Hrvoj Šipek, Jelenićeva zamjenica koja bi trebala doći na čelo DORH-a?
Narod.hr: Bili ste jedan od kandidata za glavnog državnog odvjetnika i tvrdite da Vlada nije provela izbor zakonito, tj. da Vlada mora imati suglasnost saborskog Odbora za pravosuđe da bi predložila kandidata, što, kako Vi tvrdite, nije učinjeno. Možete li to pojasniti?
Izbor za glavnog državnog odvjetnika prvi puta je provođen putem javnog poziva kojeg je izdalo Državnoodvjetničko vijeće. Navedena promjena uvedena je novim Zakonom o državnom odvjetništvu iz 2018.g. Zakon predviđa da Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora. Vladi RH i Saborskom odboru za pravosuđe uputio sam dopis nakon što sam obaviješten o tome da je Vlada izabrala kandidata kojeg će predložiti za glavnog državnog odvjetnika Hrvatskom saboru. S obzirom da do tog trenutka nije održan Saborski odbor za pravosuđe na kojem bi se razmatrali kandidati za izbor glavnog državnog odvjetnika, među ostalim, istaknuo sam da je prije nego Vlada preda Saboru svoj prijedlog kandidata, sukladno zakonu, potrebno da dobije mišljenje saborskog odbora za pravosuđe. Kasnije sam saznao da je Saborski odbor za pravosuđe održan naknadno, odnosno nakon što je Vlada već odabrala svog kandidata.. Međutim, navedeno nije bio glavni razlog mog obraćanja Vladi, već činjenica da sukladno smjernicama GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe, prilikom izbora glavnog državnog odvjetnika nužno je odrediti objektivne i jasne kriterije ‘bodovanja’ kandidata, a kako bi izbor bio transparentan i kako bi se izbjegao izbor po ‘političkoj’ liniji.
“Vlada mi nije odgovorila po kojim kriterijima su bodovani kandidati”
Narod.hr: Ističete da je GRECO i prije upozoravao na povezanost politike i Državnog odvjetništva, zbog čega je i promijenjen zakon. Koje promjene su tada donesene?
GRECO je tijelo Vijeća Europe čija funkcija je sprječavanje korupcije. On to čini na način da sagledava sustave pojedinih država, osobito pravosudni sustav te izdaje smjernice za povećanje transparentnosti i smanjenje korupcije. U tom vidu, u svojim smjernicama iz Izvješća IV evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije predviđa da je potrebno prilikom izbora Glavnog državnog odvjetnika povoditi se jasnim i objektivnim kriterijima, a sve u svrhu transparentnosti izbora Glavnog državnog odvjetnika te sprečavanja korupcije u državnom odvjetništvu. Nakon tih smjernica GRECO-a, 2018.g. donesen je novi Zakon o državnom odvjetništvu koji je propisao da se izbor provodi objavom javnog poziva, a što ranije nije bio slučaj. Tako se, barem formalno, dala šansa bilo kome tko zadovoljava opće uvjete da se prijavi na natječaj. Međutim, novi Zakon o državnom odvjetništvu nije ‘razradio’ danji tijek izbora, pa je tako ostalo nejasno kako to točno Vlada RH bira kandidata kojeg će predložiti Saboru. U ovom postupku izbora, Vlada je tako osnovala posebno Povjerenstvo za izbor kandidata za glavnog državnog odvjetnika te su održani razgovori sa svim kandidatima. GRECO je u svom drugom izvješću nastavno na četvrti evaluacijski krug, iz prosinca 2018.g., naveo kako je Republika Hrvatska izmijenila način izbora glavnog državnog odvjetništva tako da se on sada vrši putem javnog poziva, koje promjene pozdravlja, međutim da su zakonske odredbe ostavile niz praznina u samom izboru Glavnog državnog odvjetnika. U tom smislu GRECO iskazuje svoje sumnje vezane uz potrebu za većom jasnoćom prijedloga Vlade i kriterija na kojemu se temelji. Upravo navedeno je okosnica mog dopisa upućenog Vladi. S obzirom da su održani razgovori sa svim kandidatima, pretpostavlja se da su isti na neki način evaluirani. GRECO govori o potrebi postavljanja jasnih i objektivnih, dakle mjerljivih, kriterija. Ono što ja predlažem je da Vlada RH objavi podatke o tome kako je, po kojim kriterijima, i s kojim uspjehom pojedini kandidat bodovan. Samo na taj način može se izbor učiniti transparentnim. Teško se ‘natjecati’ u bilo čemu kada ti nisu jasna ‘pravila igre’.
Narod.hr: Svoju primjedbu ste uputili GRECO-u Saboru i Vladi, tražeći da se proces izbora zaustavi dok ne dobijete očitovanje. Kakvu reakciju očekujete?
Očekujem da će GRECO svojim odgovorom potvrditi ranija razmatranja iz svojih smjernica i izvješća za RH te potaknuti Vladu da izbor glavnog državnog odvjetnika učini što transparentnijim. Vjerujem da će u budućnosti to tako i biti jer je to jedini način da se politika odvoji od državnog odvjetništva te da se time smanji utjecaj politike osobito na visokoprofilne slučajeve iz sfere korupcije.
Što se tiče Vlade RH, njihov odgovor na svoj dopis već sam zaprimio, međutim nije mi odgovoreno po kojim kriterijima su bodovani kandidati te koji kandidat je ostvario koliko bodova.
