Grmoja: ‘Vlada Plenković-Vrdoljak-Pupovac-Bandić pred raspuštanje Sabora izabire Zlatu Hrvoj-Šipek za glavnu državnu odvjetnicu’

Nakon što je saborski Odbor za pravosuđe prihvatio Vladin prijedlog da se za glavnu državnu odvjetnicu imenuje Zlata Hrvoj Šipek, danas je Sabor raspravljao o tom pitanju.

Na početku sjednice govorio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković koji je pohvalio kandidatkinju, navodeći da je riječ o osobi koja dobro poznaje procese i strukturu DORH-a, predstavila je cjelovit i dobar program, u radu nema mrlje koje bi je dovodile u pitanje, a presedan je da ćemo prvi put imati ženu na čelu DORH-a.

> Nova glavna državna odvjetnica postaje Zlata Hrvoj Šipek, koja se prije kandidature sastala s Plenkovićem?

> Tko je Zlata Hrvoj Šipek, Jelenićeva zamjenica koja bi trebala doći na čelo DORH-a?

Oporba je izrazila nezadovoljstvo postupkom izbora glavne državne odvjetnice, pri čemu je Mostov Nikola Grmoja istaknuo kako je tužno da se o takvoj funkciji raspravlja uoči raspuštanja Sabora i da novu glavnu državnu odvjetnicu bira “ova trgovačka koalicija”.

Izabrali su osobu iz pravosudnog sustava, koji po političkoj korumpiranosti nema premaca u EU od kad ga vodi Vlada Plenković-Vrdoljak- Pupovac- Bandić i ostali žetončići, rekao je Nikola Grmoja, napominjući kako je Hrvoj Šipek u svom programu izostavila upravo borbu protiv političke korumpiranosti.

Je li Hrvoj-Šipek bila članica KPJ?

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) kazao je kako smatra izbor glavne državne odvjetnice “cirkusom” jer nije javno proveden.

Mi nemamo priliku za izbor glavne državne odvjetnice, ona će se postaviti, o njoj će odlučiti nekoliko zastupnika koje taj isti DORH istražuje, istaknuo je Ivan Lovrinović, tražeći da se ti zastupnici izuzmu kod glasovanja.

– Ne znamo po kojem kriteriju je izabrana jedna kandidatkinja, a ostali odbačeni, Vlada želi slabe institucije, slab DORH i da DORH skuplja prašinu, ustvrdio je Lovrinović.

Hrvoja Zekanovića (HRAST, Suverenisti) zanimalo je je li Zlata Hrvoj-Šipek članica nekih tajnih udruga te je li bila članica Komunističke partije Jugoslavije.

Također je tražio od Vlade da već danas odgovori zašto nije raspisana tjeralica za ubojicama obitelji Čengić u Erveniku u kninskom zaleđu.

“Nebitno je li bila članica KPJ, ako je i bila ne treba zamjeriti, nisu svi članovi bili zločinci, ni loši ljudi“, uzvraća mu Željko Lenart (HSS), koji za program rada kandidatkinje kaže da je „mrtvo slovo na papiru“.

Hrvoj-Šipek ističe kako želi stvoriti kvalitetan okvir za rad DORH-a 

SDP na čelu s Bernardićem najavio je da neće podržati izbor Zlate Hrvoj-Šipek, ističući da u njezinom programu nema navedene borbe protiv političke korupcije.

Hrvoj Šipek svoj je program predstavila u srijedu pred članovima Odbora za pravosuđe. Ondje je istaknula da se za to mjesto javila kako bi stvorila kvalitetan okvir za rad i daljnje djelovanje Državnog odvjetništva.

Sabor imenuje glavnog državnog odvjetnika na Vladin prijedlog, na četiri godine, uz prethodno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe.

Hrvoj-Šipek trenutno je na funkciji v.d. glavnog državnog odvjetnika.

Tko je Zlata Hrvoj-Šipek?

Podsjetimo, od ostavke Dražena Jelenića u veljači, koji je morao otići zbog afere Mason, Zlata Hrvoj-Šipek bila je v. d. glavnoga državnog odvjetnika i od početka je slovila kao najizgledniji kandidat za vruću fotelju čelne osobe DORH-a. Nakon što ju je Vlada predložila, o njezinu imenovanju odlučit će Sabor.

I tu dolazimo do niza prijepora zbog načina na koji se bira glavni državni odvjetnik. On ili ona trebali bi biti nezavisni od politike, što je poprilično teško ako je politika ta koja osobu imenuje. Dodatni je problem to što je za izbor glavnoga državnog odvjetnika u Saboru potrebna obična, a ne dvotrećinska većina. Po mišljenju nekih pravnih stručnjaka, kada bi se birao dvotrećinskom većinom, imao bi znatno veću autonomnost i javna bi percepcija bila da je puno više neovisan o politici, piše Večernji list.

Može odraditi jedan mandat

Posljednji izbor za novog državnoga glavnog odvjetnika proveden je po novom zakonu prema kojem je Državnoodvjetničko vijeće (DOV) raspisalo javni poziv, a onda je pristigle prijave proslijedilo Vladi koja je organizirala povjerenstvo sastavljeno od premijera i pet ministara radi razgovora s kandidatima. Osnivanje takvog povjerenstva zakon ne predviđa, no po izjavama ministra Dražena Bošnjakovića, dopušteno je ono što nije zabranjeno. I tako smo vjerojatnu novu glavnu državnu odvjetnicu dobili odlukom nekog povjerenstva koje je, blago rečeno, razgovore s kandidatima obavilo u sivoj zakonskoj zoni. Svi ti prijepori zasigurno nisu dobra podloga za dolazak na čelo DORH-a, čiji rad, kao ni rad cijelog pravosuđa, nije dobro percipiran u javnosti. U pravnim krugovima imenovanje Zlate Hrvoj – Šipek dočekano je sa skepsom jer je ona godinama vodila građanski odjel DORH-a, odnosno onaj njegov dio čiji posao baš nije javno vidljiv.

Što je logično jer su kazneni progoni glavni posao DORH-a. No, činjenica da netko tko nema iskustva u kaznenim predmetima dolazi na čelo DORH-a po nekima i nije nedostatak. Takvi su mišljenja da se to može premostiti suradnicima koji su stručni u tom području.

Neke korake u tom smjeru Zlata Hrvoj-Šipek već je napravila jer je za šefa Kaznenog odjela postavila Darka Kliera, iskusnog kaznenjaka koji je trenutačno predsjednik DOV-a. On je na toj funkciji zamijenio Andreu Šurinu Marton i njegov će posao biti kaznena politika DORH-a. Nadalje, Zlati Hrvoj-Šipek će za vođenje kaznene politike vjerojatno biti potrebna i dobra suradnja s Vanjom Marušić, ravnateljicom USKOK-a, s obzirom na to da se upravo on bavi svim velikim kaznenim predmetima.

Kao prednost Zlate Hrvoj-Šipek pravni krugovi ističu i to što dolazi iz sustava i dobro ga poznaje jer, prema mišljenju mnogih, da je na čelo DORH-a došao netko tko nije iz sustava, to bi bila katastrofa za DORH. Prednost bi joj mogla biti i dob jer može biti glavna državna odvjetnica u samo jednom mandatu pa bi joj to trebao biti plus u smislu da će manje morati voditi računa o političkim pritiscima, kojih će zasigurno biti.

Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji. U dva navrata bila je birana za predsjednicu DOV-a, a od 2005. vodila je građanski odjel DORH-a. Predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke, koji u posljednje vrijeme postaju velik problem za Republiku Hrvatsku koja trenutačno vodi nekoliko međunarodnih arbitraža. Kako je riječ o procesima vrijednima i po desetke milijune dolara ili eura, gubitak takvih postupaka bio bi strašan udar na proračun. Jelinić ju je postavio za svoju prvu zamjenicu, a s te pozicije sada će vjerojatno na čelo DORH-a.