Tko je Zlata Hrvoj Šipek, Jelenićeva zamjenica koja bi trebala doći na čelo DORH-a?

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Zlata Hrvoj-Šipek vjerojatno će postati prva žena na čelu DORH-a. Postalo je to jasno nakon što ju je Vlada ovaj tjedan predložila za tu funkciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od ostavke Dražena Jelenića u veljači, koji je morao otići zbog afere Mason, bila je v. d. glavnoga državnog odvjetnika i od početka je slovila kao najizgledniji kandidat za vruću fotelju čelne osobe DORH-a. Nakon što ju je Vlada predložila, o njezinu imenovanju odlučit će Sabor.

Može odraditi jedan mandat

I tu dolazimo do niza prijepora zbog načina na koji se bira glavni državni odvjetnik. On ili ona trebali bi biti nezavisni od politike, što je poprilično teško ako je politika ta koja osobu imenuje. Dodatni je problem to što je za izbor glavnoga državnog odvjetnika u Saboru potrebna obična, a ne dvotrećinska većina. Po mišljenju nekih pravnih stručnjaka, kada bi se birao dvotrećinskom većinom, imao bi znatno veću autonomnost i javna bi percepcija bila da je puno više neovisan o politici, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavnog državnog odvjetnika predlaže Vlada, a potvrdu na tu dužnost treba dobiti i u Saboru

Posljednji izbor za novog državnoga glavnog odvjetnika proveden je po novom zakonu prema kojem je Državnoodvjetničko vijeće (DOV) raspisalo javni poziv, a onda je pristigle prijave proslijedilo Vladi koja je organizirala povjerenstvo sastavljeno od premijera i pet ministara radi razgovora s kandidatima. Osnivanje takvog povjerenstva zakon ne predviđa, no po izjavama ministra Dražena Bošnjakovića, dopušteno je ono što nije zabranjeno. I tako smo vjerojatnu novu glavnu državnu odvjetnicu dobili odlukom nekog povjerenstva koje je, blago rečeno, razgovore s kandidatima obavilo u sivoj zakonskoj zoni. Svi ti prijepori zasigurno nisu dobra podloga za dolazak na čelo DORH-a, čiji rad, kao ni rad cijelog pravosuđa, nije dobro percipiran u javnosti. U pravnim krugovima imenovanje Zlate Hrvoj – Šipek dočekano je sa skepsom jer je ona godinama vodila građanski odjel DORH-a, odnosno onaj njegov dio čiji posao baš nije javno vidljiv.

Što je logično jer su kazneni progoni glavni posao DORH-a. No, činjenica da netko tko nema iskustva u kaznenim predmetima dolazi na čelo DORH-a po nekima i nije nedostatak. Takvi su mišljenja da se to može premostiti suradnicima koji su stručni u tom području.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neke korake u tom smjeru Zlata Hrvoj-Šipek već je napravila jer je za šefa Kaznenog odjela postavila Darka Kliera, iskusnog kaznenjaka koji je trenutačno predsjednik DOV-a. On je na toj funkciji zamijenio Andreu Šurinu Marton i njegov će posao biti kaznena politika DORH-a. Nadalje, Zlati Hrvoj-Šipek će za vođenje kaznene politike vjerojatno biti potrebna i dobra suradnja s Vanjom Marušić, ravnateljicom USKOK-a, s obzirom na to da se upravo on bavi svim velikim kaznenim predmetima.

Kao prednost Zlate Hrvoj-Šipek pravni krugovi ističu i to što dolazi iz sustava i dobro ga poznaje jer, prema mišljenju mnogih, da je na čelo DORH-a došao netko tko nije iz sustava, to bi bila katastrofa za DORH. Prednost bi joj mogla biti i dob jer može biti glavna državna odvjetnica u samo jednom mandatu pa bi joj to trebao biti plus u smislu da će manje morati voditi računa o političkim pritiscima, kojih će zasigurno biti.

Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji. U dva navrata bila je birana za predsjednicu DOV-a, a od 2005. vodila je građanski odjel DORH-a. Predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke, koji u posljednje vrijeme postaju velik problem za Republiku Hrvatsku koja trenutačno vodi nekoliko međunarodnih arbitraža. Kako je riječ o procesima vrijednima i po desetke milijune dolara ili eura, gubitak takvih postupaka bio bi stravičan udar na proračun. Jelinić ju je postavio za svoju prvu zamjenicu, a s te pozicije sada će vjerojatno na čelo DORH-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostavka Jelenića zbog članstva u masonskoj loži

Podsjetimo, glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić u veljači je poslao priopćenje u kojem je objavio da podnosi ostavku nakon što je otkriveno da je mason.

Jelenić je ostavku morao dati nakon što se našao u sukobu između portala Dnevno.hr i Nikice Gabrića za kojeg je otkriveno da je vođa jedne masonske lože u Hrvatskoj. Gabrić je optužio vlasnika i urednike portala da su ga pokušali ucijeniti, prije nego što su objavili podatke o njemu i njegovoj masonskoj loži.

Oftamolog Gabrić je javno na televiziji, kazao da je slučaj prijavio državnom odvjetništvu te pokazao SMS poruke koje je razmjenjivao s glavnim državnim odvjetnikom Jelenićem glede slučaja navodne ucijene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jelenić je tada rekao da nije u sukobu interesa jer je za slučaj iznude nadležno Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, ali i priznao da je o slučaju dobio informaciju od svog zamjenika Mladena Bajića “koji je kao prijatelj oštećenika Nikice Gabrića zaprimio njegovu dojavu o počinjenju kaznenog djela iznude na njegovu štetu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.