Okrugli stol o pravima zaposlenika na neradnu ili pošteno plaćenu nedjelju: ‘Postoji javna svijest, ali čini se da nema političke volje’

Foto: fah

Okrugli stol na temu prava zaposlenika na neradnu nedjelju ili pošteno plaćeni rad neradnim danima, održan je u petak u Zagrebu u organizaciji međunarodne organizacije CitizenGO u suradnji s hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu Marijanom Petir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U raspravi u Europskom domu sudjelovali su među ostalim predstavnici sindikata, Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK) i udruge “U ime obitelji”.

Ana Marija Marković iz CitizenGO istaknula je kako su dosad skupili više od 28.000 potpisa građana na peticiju “Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju”. Rekla je da su o peticiji obavijestili saborske zastupnike jer ih žele potaknuti na promjenu Zakona o radu, a najavila je da će peticiju predati i ministru rada, te razgovarati o tome i u Ministarstvu demografije.

O tom problemu postoji javna svijest, ali se čini da je još potrebno raditi na jačanju političke volje da se taj problem riješi, rekla je Marković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstavnik udruge “U ime obitelji” Luka Mlinarić iznio je podatak da u Hrvatskoj radi oko 180.000 radnika u trgovinama, najvećim dijelom žena. Po podacima Eurostata njih 35 posto radi nedjeljom, osam posto svake nedjelje, a oko 30 posto u ciklusima.

Udruga “U ime obitelji” u ožujku je Hrvatskom saboru uputila prijedlog za izmjene Zakona o radu kako bi se omogućilo radnicima u trgovinama da odluče žele li raditi nedjeljom, te da ako to žele, primaju najmanje 50 posto naknade više od standardne satnice, rekao je Mlinarić.

> U ime obitelji traži promjenu Zakona o radu: Trgovci radili u subotu, slobodni su na Uskrs i opet rade u ponedjeljak – na državni blagdan!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Petir: Podaci demantiraju tvrdnje da je nedjeljom najveći promet

Peticiji se pridružila i Marijana Petir, koja se za uvođenje slobodne nedjelje zalaže posljednjih 15 godina. Petir je rekla kako polovica država članica EU ima reguliran ili zabranjen rad nedjeljom, a ostale su to prepustile slobodnom tržištu i volji poslodavaca. Istaknula je i kako je u drugim zemljama EU rad nedjeljom plaćen i poštuje se zakon, dok je u Hrvatskoj rad nedjeljom jako malo plaćen.

Rekla je da su u trgovinama većinom zaposlene žene, rade za minimalac i po tri tjedna bez slobodnog dana, nemaju vrijeme za sebe, za odmor i obitelj, što utječe na njihovo zdravstveno stanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Navela je da su rezultati istraživanja koje je ove godine provela na reprezentativnom uzorku s agencijom MediaNet pokazali da 90 posto hrvatskih građana smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama. Pojedini trgovci i trgovački lanci tvrde kako im je promet nedjeljom najveći, no demantiraju ih podatci Porezne uprave koja je u 2015. zabilježila da je promet najveći petkom, gotovo 50 posto veći nego nedjeljom, kazala je Petir.

> Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?

Sindikati su za neradnu nedjelju, Ceh trgovine nema jedinstveni stav

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever založio se da se rad trgovina nedjeljom uglavnom zabrani. “Ako želimo biti turistička zemlja, to ne znači da trebamo biti trgovinska turistička zemlja”, rekao je Sever. Poručio je kako “traže jedno veliko pospremanje sustava, u prvom redu i kroz zakon koji regulira rad trgovina”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić je rekla da se taj sindikat zalaže za to da nedjelja bude neradni dan. Rekla je kako je i veliki dio poslodavaca protiv rada nedjeljom ali traže da pravila budu jasna i da iznimke budu jasno utvrđene.

Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Mladen Malta rekao je da obrtnici-trgovci nemaju jedinstveni stav oko rada nedjeljom. Naveo je kako je 65 posto anketiranih obrtnika iz kontinentalnog dijela Hrvatske za to da se ne radi nedjeljom, dok je u priobalnim županijama njih preko 60 posto za rad nedjeljom.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.