(VIDEO) Oluja zahvatila Hrvatsku: Letjeli krovovi, padalo drveće, cestovni i pomorski promet paraliziran

Foto: Snimka zaslona

Snažani vjetar donio je nevrijeme koje je u srijedu u popodnevnim satima pogodilo središnju Hrvatsku, zagrebačko područje, istočnu Slavoniju i čitavo priobalje uzrokujući probleme u cestovnom i morskom prometu.

Nažalost, nije stalo samo na tome. U Maksimiru, kod kućnog broja 284, vjetroviti udar otkinuo je oko 600 kvadrata limenog krova i njime potom poklopio čak 11 parkiranih vozila.

Vatrogasci su zbog jakog vjetra intervenirali po cijelom Zagrebu.

Iz Javne vatrogasne postrojbe Zagreb potvrdili su za Jutarnji.hr da su imali intervencije po cijelom Zagrebu, izdvojili su Maksimir, Žitnjak, Remetinec i Središće zbog uklanjanja stabala.

Foto: HAK, DHMZ; fotomontaža: Narod.hr

Ured za hitne situacije poslao je obavijest o opasnom vremenu nastojeći umiriti građane. Sa zgrade Muzeja za suvremenu umjetnost u Središću također se odvalila ploča, dok je u Vrapču zabilježen požar smeća koji je brzo stavljen pod kontrolu. Šok za vozača izazvao je pad stupa nasred dvotračnog kolnika Mosta slobode, na čijoj se sanaciji radilo prošle godine.

Olujno nevrijeme veću je štetu izazvalo i u Županji. Slično kao i u Maksimiru, olujni vjetar tamo je podignuo i na tlo bacio limeni krovni pokrov s krovišta zgrade županjske tvrtke u kojoj su smješteni uredi špediterskih tvrtki. Vjetar je odbacio limeni pokrov na parkiralište ispred zgrade, uslijed čega je oštećeno 11 parkiranih vozila: sedam osobnih automobila županjskih registracijskih oznaka i četiri teretna vozila stranih registracijskih oznaka. Ozlijeđenih osoba nije bilo, a materijalna šteta iznosi više desetaka tisuća kuna.

Vjetar nosio opeku s krovova u Varaždinu

Vjetar je nosio opeku i šindru s krovova na varaždinskom području, a gotovo da nije bilo ulice bez prepriječenih grana. Jedna od njih je, uz drvo nagnuto nad cestu u strogom središtu Varaždina, u neposrednoj blizini HNK Varaždin, uzrokovala zatvaranje ulice u koju su prolaz blokirala policijska vozila. Vatrogasci i komunalci imali su posla diljem županije, služba za hitne intervencije primila je 50-ak poziva, a najveću su opasnost predstavljala stabla nagnuta nad električne vodove. Stradalih nasreću nije bilo.

Olujna bura i višemetarski valovi

Zbog olujne bure i višemetarskih valova na Jadranu su u srijedu drugi dan zaredom u prekidu bile sve katamaranske linije prema srednjodalmatinskim otocima, a prekinuto je bilo i više trajektnih linija. Olujna bura mjestimično je dostizala udare od gotovo 90 kilometara na sat koji su stvorili višemetarske valove na moru. Smirivanje se na Jadranu može očekivati tek tijekom sutrašnjeg dana.

Zbog olujnog vjetra zatvorena A1 Sveti Rok-Posedarje, tramvaj u Zagrebu iskočio iz tračnica

Otvorena je DC27 Obrovac-Benkovac, u mjestu Kruševo, nakon uklanjanja teretnog vozila, javlja Hrvatski autoklub (HAK).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Za sav promet zbog prevrtanja teretnog vozila zatvorena je Jadranska magistrala (DC8) između Posedarja i starog Masleničkog mosta.

Tramvaj izletio iz tračnica, zatvoren promet Maksimirskom cestom

Na Maksimirskoj cesti u Zagrebu tramvaj je iskočio iz tračnica, javlja Policijska uprava zagrebačka. Promet je u zastoju

Do incidenta je došlo na okretištu tramvaja kod Zoološkog vrta i Dinamovog stadiona, na adresi Maksimirska cesta 128. Promet je u zastoju od 18,36 sati.

“Prilikom okretanja tramvaja br. 12 došlo je do iskakanja istog iz tramvajskih tračnica i zatvaranja prometa u cijelosti Maksimirskom ulicom. Ekipe ZET-a su na putu radi otklanjanja zastoja”, izvijestili su iz PU zagrebačke.

Olujni vjetar

Zbog olujnog vjetra za sav promet ZATVORENI SU:

dionica autoceste A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje;
Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene;
DC1 Gračac-Knin
DC54 Maslenica-Zaton Obrovački;
DC218 Dobroselo-Mazin-Bruvno
Paški most

OTVORENO SAMO ZA OSOBNA VOZILA:

autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice;
riječka obilaznica između čvorova Orehovica i Škurinje (most Rječina)
DC25 Gospić-Karlobag.

ZABRANA ZA I. SKUPINU VOZILA – autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle:

državnoj cesti između graničnog prijelaza i mjesta Ličko Petrovo Selo (DC217);
na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Karlobaga;
DC1 brza cesta Solin-Klis;
LC58107 Križišće-Kraljevica.

ZABRANA ZA I i II. SKUPINU VOZILA – autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna i vozila s natkrivenim tovarnim prostorom:

dionici državne ceste DC1 Vaganac-Korenica-Udbina-Gračac
autocesta A7 između čvorova Orehovica i Šmrika.

Zbog zimskih uvjeta za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama promet je zabranjen na:

DC218 GP Užljebić-Donji Lapac-Dobroselo-Mazin-Bruvno
ŽC5203 Brotnja-Srb-Sučević.

Zbog srušenih stabala zatvorena je državna cesta DC62 u Metkoviću (Lučki most).

Na autocesti A4 između Brezničkog Huma i Svete Helene, autocesti A6 između čvorova Delnice i Kikovica te na mostu Sava na zagrebačkoj obilaznici (A3) brzina je ograničena na 40 km/h zbog olujnih udara vjetra.

Pomorski promet

Zbog loših vremenskih uvjeta u prekidu su:

trajektne linije: Stinica-Mišnjak, Prizna-Žigljen, Porozina-Brestova, Lopar-Valbiska, Zadar-Ist-Olib-Premuda, Zadar (Gaženica)-Brbinj, Šibenik-Kaprije-Žirje, Split-Supetar, Rogač-Split, Split-Vela Luka, Ubli-Vela Luka-Split, Sumartin-Makarska, Split-Vis; Orebić-Dominče
brodska linija: Mali Lošinj-Unije-Susak, Zadar-Preko, Vrgada-Pakoštane-Biograd, Šibenik-Zlarin-Prvić Luka-Šepurine-Vodice;
katamaranske linije: Rijeka-Cres-Mali Lošinj, Rijeka-Rab-Novalja, Zadar-Molat-Brgulje-Zapuntel-Ist, Zadar-Sali-Zaglav-Zadar, Olib-Silba-Premuda-Zadar, Zadar-Sali-Zaglav-Zadar s polaskom iz Zadra u 20:00, Zadar-Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Božava-Brbinj, Zadar-Mali Iž-Veli Iž-Mala Rava-Rava, Šibenik-Kaprije-Žirje, Split-Hvar-Vela Luka-Ubli, Split-Milna-Vis, Split-Bol-Jelsa, Milna-Rogač-Split, Split-Hvar-Korčula.

U noći i prijepodne prilično vjetrovito

Nakon mnogobrojnih nevolja s oborinama, te osobito s vjetrom, koji je ne samo na Jadranu, nego i kojegdje u kopnenom području bio olujne jakosti, pa čak i neizravan krivac za izgubljen ljudski život – tijekom četvrtka će se vrijeme smirivati.

No, u noći i prijepodne će još biti prilično vjetrovito, najdulje i najjače na Jadranu i unutrašnjosti Dalmacije, gdje će biti i orkanske bure i tramontane, a mjestimičnih olujnih udara vjerojatno će biti još i u četvrtak poslijepodne.
U petak i subotu slijedi stabilnije i mirnije vrijeme, te barem djelomice sunčano, ali ujutro na kopnu uz temperaturne “minuse”.

Od nedjelje pak ponovno jačanje južine, osjetan porast temperature te sve češća kiša…, navodi se u vremenskoj prognozi HRT-a.

DHMZ zatrpan pozivima zbog ‘rekorda’

“Od srijede ujutro zvone nam telefoni s pitanjima je li pao novi “državni” rekord brzine vjetra”, otkrili su u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

“Prema prikazu podataka s naše automatske postaje na Biokovu vidljivom na našim mrežnim stranicama može se uočiti da je najveći izmjereni udar vjetra izmjeren 4. veljače 2020. iza 22 h (vrijednost je 66,8 m/s tj. 240 km/h). Na žalost (ili sreću) moramo ljubitelje meteo rekorda razočarati jer preliminarne analize upućuju na zaključak kako instrument na Biokovu, upravo zbog vremenskih (ne)prilika, ima teškoće u radu što je i očito prema zapisu grafa – prekidi tijekom mjerenja. Podatak o najvećem udaru vjetra koji trenutno možemo potvrditi za jučerašnji dan postignut je u 23:13 te iznosi 36,9 m/s tj. 133 km/h. Podaci AMP-ova koji su vidljivi na našim mrežnim stranicama su izvorni nekontrolirani podaci. Uslijed različitih utjecaja, a naročito u ekstremnim uvjetima na planini, neke vrijednosti mogu odstupati od stvarnih, što je i navedeno ispod grafičkog prikaza. Potrebno je provesti sve stupnjeve kontrole podataka kako bi se podaci uvrstili u meteorološku bazu, jer samo podatak verificiran u skladu sa standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) može se uvrstiti u službenu bazu meteoroloških podataka, a time i rekorda”, pojasnili su iz DHMZ-a. (JL)

Izvor: narod.hr/jutarnji.hr/hrt