Prof. Vrček: Osim što mogu biti moralna kategorija, sterilnost ili pobačaj često su poraz nepismenosti

Valerije Vrček testiranja
Foto: pharma.unizg.hr

Nova američka studija o kemijskom koktelu kojemu su izložene trudnice i njihova nerođena djeca važan je doprinos u razumijevanju rizika za zdravlje žena u vrijeme trudnoće. Pravodobna informacija o vrsti ugroze prvi je korak u sprječavanju ili liječenju reproduktivnih poremećaja, piše prof. dr. sc. Valerije Vrčak za Glas Koncila.

Nedavno je objavljena najveća svjetska studija o prisutnosti industrijskih kemikalija u tijelima trudnica (Environ. Sci. Technol. 10. svibnja 2022.). Sve dosadašnje analize bile su manjega opsega, kraće su trajale i nisu uključile velik broj kemikalija. Ili, kako pišu autori studije: »Učestala izloženost kemikalijama prije rođenja djeteta podcijenjena je jer većina kemijskih tvari nije na popisu redovitih provjera.« Američki su znanstvenici pretražili više od stotinu vrsta kemikalija u skupini od 200-tinjak trudnica. U njihovu urinu provjerili su prisutnost tvari iz devet skupina kemijskih spojeva: baktericidne tvari, benzofenoni, bisfenoli, fungicidi i herbicidi, organofosfatni esteri, parabeni, ftalati i policiklički aromatski ugljikovodici.

Prenatalna kemikalizacija

Odabrane kemikalije pripadaju spektru tvari koje se svakodnevno nalaze u ljudskom okolišu. Riječ je o plastičnim proizvodima, ambalaži, tekstilu, namještaju, kozmetici, hrani… Trećina ispitivanih kemikalija nalazi se u urinu svake druge trudnice, a petina je kemijske zbirke otkrivena u gotovo svih trudnica. Neke tvari nikada do sada nisu bile na popisu službenih analita, poput hidroksibenzofenona, tiametoksama ili nekih ftalata i parabena. Studija je napisana sirovim statističkim jezikom, prepuna je grafikona i tablica te obiluje brojkama koje »nemilosrdno« upozoravaju da je tijelo trudnice i njezina djeteta izloženo arsenalu štetnih kemikalija.

Kemijska zaštita nerođenih

Mnoge kemikalije s popisa ispitivanih tvari, koje onečišćuju dnevni boravak ljudi, rezultat su stila života ili neznanja. Tako su, na primjer, neonikotinoidni insekticidi u urinu trudnica posljedica života ili boravka u blizini tretiranih polja, konzumacije hrane onečišćene tragovima insekticida ili zaštite kućnih ljubimaca sredstvima protiv nametnika. Prema tome, za trudnice je dobro da budu informirane o okolišu kojemu se izlažu, o onečišćenjima u zraku, u hrani i vodi. Zaštita djeteta u maternici od djelovanja štetnih kemikalija dodatna je odgovornost trudnice i iskaz brige prema drugomu.

Fetalna toksikologija

Isti spektar kemikalija koji narušava reproduktivno zdravlje žena ili smanjuje plodnost štetno djeluje na razvoj ploda u maternici. Stoga je nerazumno izlaganje tvarima za koje je poznato da štete i trudnici i nerođenu djetetu kao što su pušenje, gradska šetnja po »zelenom valu«, pretjerana kozmetika, brza hrana… Za ostale kemikalije, koje su rizik za zdravlje majke i ploda u utrobi, odgovorne su mjerodavne institucije. Ono što znanstvenici otkriju i izmjere trebalo bi se pretvoriti u službeni savjet i upozorenje zdravstvenih institucija koje se skrbe o trudnicama. Nažalost, fetalna toksikologija nije popularna znanstvena disciplina pa su podatci nedostupni, nepostojeći ili se sporo prikupljaju.

Najnovija američka studija o kemijskom koktelu kojemu su izložene trudnice i njihova nerođena djeca važan je doprinos u razumijevanju rizika za zdravlje žena u vrijeme trudnoće. Pravodobna informacija o vrsti ugroze prvi je korak u sprječavanju ili liječenju reproduktivnih poremećaja. Osim što mogu biti moralna kategorija, sterilnost ili pobačaj često su poraz nepismenosti.

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Glas Koncila

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.