Danas je ustavni sud raspravljao o Zakonu o izbornim jedinicama i Zakonu o trgovini. Ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zatražile su odvojeno dvije skupine oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru, dok su ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini, vezanu uz najnovija pravila o radu trgovina nedjeljom, zatražili Hrvatska udruga poslodavaca, niz manjih trgovačkih poduzeća i obrta, te stranka FOKUS.
Neradna nedjelja – u skladu s Ustavom
“Donijeli smo tri odluke od javnog interesa, rekao je Šeparović na početku obraćanja”, prenosi N1.
“Nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka vezano uz Zakon o trgovini. Ovo rješenje doneseno je većinom od 10 glasova, troje sudaca je bilo protiv, a 4 je najavilo izdvojeno mišljenje.”
“Odbili smo i zahtjev za ocjenu Zakona o izbornim jedinicama i odbacili prijedloge. Odluka je donesena većinom od 9 glasova.”
“Ukinuli smo članak 43, stavak 3, Zakona o HRT-u kojim je propisano da kad HRT obavlja djelatnost, radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk. Ova odluka donesena je jednoglasno”, dodao je Šeparović.
Druga po redu rasprava Ustavnog suda o neradnoj nedjelji
Pojašnjavajući odluke Šeparović je istakao kako su suci Ustavnog suda u prošlosti “ već dvaput odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji. 2004. smo ukinuli taj zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi puta smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U ovoj smo odluci – u pravnom poretku RH nedjelja je dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca.”
Možda će vas zanimati
Dr. Željka Markić: 'Neradna nedjelja za trgovce je pitanje društvene pravednosti, a ne vjersko pitanje'
Zašto je to važno i pitanje društvene pravednosti, pojasnila je na svom FB dr. Željka
“Ovu odluku treba promatrati u kontekstu ovog zakona”, nastavio je Šeparović i dodao: “Ne mogu se stajališta Ustavnog suda sadržana u zakonima koji su nekad bili na snazi, automatski primjenjivati nekritički.”
Što kaže o Zakonu o izbornim jedinicama?
Što se tiče Zakona o izbornim jedinicama, istakao je:
“Ljetos smo utvrdili da biračko pravo u 10 izbornih jedinica nema jednaku snagu. Naložili smo da se to ispravi i u našoj odluci smo naveli slijedeće: Ustav nikakav izborni model ne traži od zakonodavca. Zakonodavac je slobodan uz poštovanje ustavnih načela, no model Ustavom nije propisan.”
> Novi model koji je skrojio HDZ: Za 22% birača mijenja se izborna jedinica
“Analizom Zakona utvrdili smo da je zakonodavac poštovao bitna stajališta Ustavnog suda. Što se tiče cijepanja izbornih jedinica na geografski teško razumljiva područja i tvrdnje da nisu uvaženi standardi Ustavnog suda, utvrdili smo da nijedna od tih izbornih jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga. Vodilo se računa o prirodnim granicama te povijesnim, sociološkim, kulturnim, prometnim i drugim kriterijama s temeljnim načelom – jednaka težina biračkog glasa u svakoj izbornoj jedinici”, zaključio je Šeparović.
