Kako zadržati poziciju top destinacije i jesmo li se strateški prilagodili suvremenome gostu, kakva je destinacija Hrvatska danas, a kakva želi biti i je li povećanje paušalnog poreza na dohodak udar na iznajmljivače u obiteljskom smještaju te tko će ubuduće posluživati goste kad radne snage kronično nedostaje, bile su teme emisije Otvoreno HRT-a.
Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma u emisiji Otvoreno rekao je kako misli da se “treba upaliti žuta lampica”. Ističe da su ove godine u odnosu na lani povećali ukupan broj smještajnih jedinica za 6,6 posto. To znači da “zauzetost” ove godine pada, kao što pada i prosječna cijena. “Treba reći da je na dan 15. kolovoza svaki treći krevet u obiteljskom smještaju bio prazan. To nije alarmantno, ali je upozoravajuće. Pred nama je ozbiljan posao, mi moramo završiti set turističkih zakona, ali ne samo njih, kako bismo dali dodatni vjetar u leđa budućem razvoju turizma u kvaliteti, a ne samo u brojkama”, rekao je.
Grčka i Turska, konkurencija Hrvatskoj, vratile su se, upozorava – i to dvoznamenkastim rastom. Zapošljavanje radne snage istaknuo je kao goruće pitanje. “Sezona je pokazala da će tu biti velikih izazova”, poručio je.
“Nevjerojatno je da je obiteljski smještaj postigao toliko puno za RH, a da se toliko puno spominje u negativnom kontekstu. Naime, ako se sjećate, oko 2000. godine u gradovima turizma uopće nije bilo. Obiteljski smještaj je taj koji je pomalo uzdignuo turizam u gradovima. U nekim kvartovima u centru gradova nije doslovno bilo preporučljivo prolaziti koliko su bili opasni. Obiteljski smještaj je taj koji je malo-pomalo uređivao fasade unutar zidova, pa nakon toga i izvan njih. Nakon toga je utjecao na lokalne vlasti da uredi okućnice. Potom su sami svojom promocijom doveli goste na našu destinaciju. Ako otvorite danas New York Times i bilo koju drugu svjetsku novinu, naletjet ćete na apartmane u Republici Hrvatskoj. Sve to je dobilo nagradu prošle godine kada smo d Europskog udruženja obiteljskog smještaja proglašeni kao najbolja destinacija za obiteljski smještaj. Rusija nas je proglasila najboljom destinacijom za obiteljski smještaj…”, nabrojila je Martina Nimac Kalcina, v.d. predsjednice Zajednice obiteljskog smještaja HGK, poručivši da joj nije jasno zašto se o obiteljskom smještaju govori negativno, “umjesto da to gdje smo prepoznati kao broj 1 svugdje u svijetu, iskoristimo i proširimo znanje”.
Ističe i da postoji velika razlika između gostiju koji odaberu obiteljski smještaj i onih koji odaberu hotelski pa joj nije jasno zašto se obiteljski smještaj prokazuje kao krivca što hotelski bilježi lošije rezultate.
Gari Cappelli, ministar turizma odgovorio joj je da nitko nema ništa protiv privatnih smještaja. “Ali mi danas imamo 71 posto u obiteljskom smještaju tri zvjezdice. Tu smo mi u problemu. Zato smo pokrenuli kroz naš zakon projekt ‘rekategorizacije'”, rekao je ministar, dodavši kako je cilj toga “ujednačenost kvalitete”. “A ne da imamo danas 3 zvjezdice iz ’90.-ih godina, i tri zvjezdice koje su jučer registrirane, a razlika dan i noć. Mi moramo zaštititi tržište da imamo kvalitetu određenih zvjezdica. U hotelu svake četiri godine imate – nazovimo to tako – rekategorizaciju, gdje se kompletno pregledava je li još u onom standardu u kojem je bio kad je dobio 4,5 ili više zvjezdica”, rekao je Cappelli.
Otkrio je i da će Hrvatska za par dana imati preko 100 milijuna noćenja. “Ništa se tu drastično nije događalo, nego jednostavno ona špica više nije ona klasična špica u kojoj se sve događa”, rekao je zaključivši da sezona sada traje cijelu godinu. Ističe da Hrvatska ima problem sa strukturom smještaja.
Martina Bienenfeld, direktorica TZ-a grada Zagreba kazala je da je “boom” privatnog smještaja u Zagrebu počeo kada se Zagreb počeo predstavljati kao ozbiljna city break destinacija. “Do prije nekoliko godina Zagreb je karakterizirao uglavnom hotelski smještaj, međutim sada je situacija takva da od 100 posto kapaciteta, 42 posto otpada na privatni smještaj”, rekla je.
Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika istaknuo je vidljivu razliku u njegovu gradu u odnosu na prošlu godinu. “Prošle godine Dubrovnik je često dolazio pred kolaps, jednim dijelom cestovni, a drugim dijelom i kolaps gostiju u povijesnoj jezgri, koji je gotovo bio izvan kontrole”, rekao je. To su riješiti tako da su kroz suradnju s vodećom svjetskom agencijom koja se bavi organizacijom međunarodnih kružnih putovanja uspjeli poboljšati nered dolazaka gostiju s kruzera. Druga mjera koju su napravili je da su u dogovoru s turističkim agencijama ograničili na određene dane ograničili dolazak izletničkih gostiju u Dubrovnik.
Kako zadržati poziciju top destinacije i jesmo li se strateški prilagodili suvremenome gostu, kakva je destinacija Hrvatska danas, a kakva želi biti i je li povećanje paušalnog poreza na dohodak udar na iznajmljivače u obiteljskom smještaju te tko će ubuduće posluživati goste kad radne snage kronično nedostaje, bile su teme večerašnje emisije Otvoreno:
