Za blagdane se očekuje rekordna potrošnja od 12 milijardi kuna. S druge strane svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva. Je li hrvatsko društvo socijalno neosjetljivo? Gosti emisije Otvoreno bili su: Mile Mrvalj, bivši beskućnik, Nada Murganić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Antun Cvek, Katolička udruga „Kap dobrote“, Tomislava Ravlić, pomoćnica direktora Sektora za trgovinu HGK i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
“Mislim da ne treba objašnjavati ljudima kako je to kad živite bez vode, bez struje, sa štakorima, bez ikakvih higijenskih uvjeta”, rekao je Mile Mrvalj, bivši beskućnik. “Ono što beskućnike još više stigmatizira je niz predrasuda o toj kategoriji ljudi”, tvrdi. “Ljudi te izbjegavaju jer si prljav, jer smrdiš i drugačiji ne možeš biti. Problem je i sa osobnom iskaznicom – mnogi beskućnici nemaju mjesto prebivališta. Smatra da je najgore u cijeloj priči to što je prosjek starosti beskućnika u Hrvatskoj oko 40 godina”.
Ministrica Nada Murganić rekla je da je u proračunu 4 milijarde i 700 tisuća kuna izdvojeno za potrebe zbrinjavanja građana. Istaknula je i to da imovina, primjerice nekakvo nasljedstvo ili kuća u kojoj osoba živi, ne može biti zapreka da se ostvari socijalna pomoć. “Isto vrijedi i za one koji posjeduju zemlju koja ne može biti u funkciji”, rekla je. Na to je reagirao Mrvalj i rekao da socijalnu pomoć ne može dobiti netko tko ima bilo kakvu nekretninu. Dodao je i to da on, koji prima socijalnu pomoć od 800 kuna, nema pravo na honorar. “Ako zaradim 100 kuna, od socijalne pomoći će mi se odbiti 100 kuna. Ako zaradim 200 kuna, odbije mi se 200 kuna. Država nam ne dozvoljava da zaradimo preko 100 kuna”, naglasio je Mrvalj.
Murganić je rekla da je tu potpuno u pravu. Tvrdi da su pokrenuti razgovori o tome da se ljude, koji su sposobni za rad a trenutačno su bez posla, što kraće drži na socijalnoj pomoći. Kazala je da je takve osobe potrebno vratiti u svijet rada. “Promjenom Zakona o socijalnoj skrbi radit ćemo na tome da radno sposobni što kraće u sustavu socijalne skrbi”, rekla je Murganić.
“Problem je u tome što je takvih ljudi 300 tisuća. Nemoguće je napraviti ekonomski bum da bi ih se sve zaposlilo”, nadovezao se Mrvalj. Dodao je i to da preko 50 000 ljudi koji rade ne primaju plaću.
Nemoćnima i siromašnima već 30 godina pomaže pater Antun Cvek. Radi popravke po kućama i nosi tople obroke, sve to na svom biciklu. “Što je čovjek stariji, to su mu veće potrebe”, rekao je. “Najgore je kada se više ne može brinuti sam o sebi. Oni s minimalnim ili nikakvih prihodima smještaj mogu pronaći u ‘Langovom domu’ u Maloj Gorici, kojeg dijelom financira ministarstvo, a najviše donacije”, kazao je.
Drugu stranu Hrvatske u brojkama je opisala Tomislava Ravlić. “Prema procjenama HGK, u ovom prosincu građani će potrošiti malo više od 12 milijardi kuna. To je otprilike pola milijarde više nego prošle godine. Neki od razloga za to su rast neto plaća, povećan optimizam potrošača i rast prometa u trgovinama na malo 6 mjeseci za redom”, pojasnila je. “Trećina blagdanske potrošnje ode na hranu i piće, a među darovima su na prvom mjestu igračke”. Istaknula je da bi bilo dobro da građani vode računa o tome da kupuju hrvatske proizvode i tako koju kunu više ostave u državnoj blagajni.
Krešimir Sever je također pozvao građane da kupuju hrvatsko jer na taj način čuvaju radna mjesta. Rekao je kako se pet posto hrvatskih radnika ubraja u siromašne. Istaknuo je da minimalna plaća u Hrvatskoj nije dovoljna da se prekorači linija siromaštva. “Najveći dio radnika ne može spojiti kraj s krajem, treba početi voditi veću brigu o njima”. Rekao je kako sindikati već godinama traže promjenu ovršnoga zakona, u dijelu gdje se govori o blokiranima i o pomoći koju sindikati daju svojim članovima u teškoj situaciji. “Naime, pomoći sindikalne članarine ne može se uplatiti na zaštićeni račun, nego na redovni račun s kojeg vjerovnici skidaju sredstva”, tvrdi.
Pater Cvek poslao je poruku na kraju emisije – “svi smo mi braća i moramo biti osjetljivi jedni za druge. Jedni troše bez mjere, a drugi nemaju ono osnovno potrebno za život”.
