“Uvođenjem tzv. bunjevačkog jezika dodatno se želi oslabiti hrvatska manjina u Vojvodini. Trebamo inzistirati na sustavu reciprociteta, odnosno zahtijevati sva ona politička prava za Hrvate na području Republike Srbije, kao što ih imaju predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.”, istaknuo je za Narod.hr zastupnik i član saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Marijan Pavliček.
Podsjetimo, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) Hrvatske uputilo je jučer prosvjednu notu službenom Beogradu izražavajući zabrinutost zbog prijetnji, zastrašivanja i uvreda predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji nakon zahtjeva da se hrvatski jezik uvede u službenu uporabu u Vojvodini.
Brojne anonimne prijetnje vodstvu hrvatske nacionalne manjine počinju od trenutka kada se hrvatska zajednica u Srbiji usprotivila pokretanju inicijative da se bunjevački govor proglasi službenim jezikom na području Općine Subotice, koja s pravom drži da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik te da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora. Hrvatsko nacionalno vijeće uputilo je inicijativu srbijanskim nadležnim tijelima i predsjedniku Srbije u kojoj traži da se hrvatski jezik, kao službeni jezik, uvede u službenu upotrebu na području Apatina, Bača, Sombora i cijele Subotice.
Hrvati su i danas građani drugog reda u Republici Srbiji te za razliku od srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, nemaju gotovo nikakva politička prava, od zajamčenih vijećnika u općinskim vijećima, donačelnika pa sve do zastupnika u pokrajinskom parlamentu te Narodnoj skupštini Republike Srbije, a o svemu tome razgovarali smo sa Pavličekom.
> Srbija: Uhićen zbog prijetnji vojvođanskim Hrvatima
> MVEP službenom Beogradu poslao još jednu prosvjednu notu zbog prijetnji DSHV-u
Narod.hr: Zatražili ste od hrvatskih vlasti zaštitu hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini. Na što ste upozorili?
“Nakon jučerašnjih prijetnji smrću čelnim ljudima Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, očekujemo hitnu reakciju Ministarstva vanjskih poslova kao i Hrvatskog veleposlanstva u Beogradu. Ali isto tako očekujemo od službene hrvatske politike iznošenje problema vojvođanskih Hrvata i pred nadležnim europskim institucijama. Žalosno je da se pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji osjećaju i danas, 2021. g. ugroženo te žive i dalje u strahu. Još žalosnije da do sada nitko od službenih vlasti u Republici Srbiji nije osporio uvođenje bunjevačkog kao službenog jezika na području Subotice.
Hrvati su u zadnjih 30 godina prepolovljeni na području Vojvodine, a radi se o prostoru na kojem nikada nije bilo rata. Sa 109 tisuća stanovnika Hrvata u Vojvodini, po službenim statistikama, broj je pao na svega 57 tisuća. Unatoč međunarodnim sporazumima između Republike Hrvatske i Republike Srbije kojima se jamči zaštita manjina, ali i njihova zajamčena prava i zastupljenost u političkim tijelima općina i gradova, Republika Srbija ništa od navedenog nije ispoštovala. Za razliku od srpske nacionalne manjine u RH koja ima svoje zajamčene predstavnike u općinskim i gradskim vijećima, zamjenike gradonačelnika i sl., Hrvati u Republici Srbiji nemaju ni slovo od toga. Tu je hrvatska vanjska politika u potpunosti zakazala.”, pojasnio je Pavliček.
Narod.hr: Kako komentirate uvođenje bunjevačkog jezika?
“Uvođenje bunjevačkog jezika je očigledno planska akcija daljnjeg mrvljenja hrvatskog nacionalnog korpusa na području Vojvodine uoči nadolazećeg popisa stanovništva koji se treba provesti u listopadu ove godine s ciljem daljnjeg smanjenja broja Hrvata na području Republike Srbije.
Stvaranjem umjetnih nacija devedesetih godina prošlog stoljeća, kao što su ”Bunjevci i Šokci”, uvođenjem tzv. bunjevačkog jezika dodatno se želi oslabiti hrvatska manjinska zajednica u Vojvodini. Ovaj potez službenih institucija Općine Subotica, ali i prešućivanje državnih institucija Republike Srbije samo još jednom potvrđuje da je Srbija sve samo ne prijateljska država Republici Hrvatskoj.”
Narod.hr: Jesu li hrvatske institucije pravodobno reagirale na taj agresivan čin?
“Pohvalna je reakcija Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je prosvjednom notom službenom Beogradu izrazilo zabrinutost zbog brojnih prijetnji hrvatskoj zajednici u Vojvodini, no mišljenja sam da sam premijer treba direktno stupiti u kontakt s predsjednikom Srbije Vučićem kako bi se istinski zaštitili Hrvati u Vojvodini. Ali uz sve te trenutne akcije, potrebno je inzistirati na sustavu reciprociteta, odnosno zahtijevati sva ona politička prava za Hrvate na području Republike Srbije, kao što ih imaju predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.”, zaključio je Pavliček.
