Penava: Ni nakon 25 godina ne znamo gdje su nam ljudi ni tko je sve stradao u Vukovaru

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić u četvrtak su na vladinoj sjednici koja se održava u Vukovaru, uoči sutrašnje 25. obljetnice bitke i pada grada u Domovinskom ratu, upozorili na najvažnije bolne točke tog područja Hrvatske, a Penava je upozorio kako Vukovar nažalost polako, ali sigurno odumire te naglasio da se to stanje mora promijeniti.

Penava je kazao kako se u njegovima riječima, kada govori o Vukovaru, vjerojatno osjeća gorčina i vapaj za pomoć, a to, rekao je, karakterizira grada od nastanka države, od vapaja za pomoć u trenucima kada je Vukovar bio pod okupacijom.

“Nažalost, nije se puno toga promijenilo”, dodao je te ustvrdio kako je situacija daleko od one kakva bi trebala biti.

Podsjetio je pritom na “momke u tenisicama” koji su prije 25 godina branili grad, na preko četiri tisuće poginulih u bitki za grad te oko 300 nestalih i oko 22 tisuće prognanih.

“I ovo ‘oko’ nažalost govori o odnosu prema Vukovaru. Mi konkretne brojke ni popise ni danas ne znamo, kao da govorimo o pačićima, a ne o ljudskim sudbinama. I to nas u Vukovaru čini frustriranima i živčanima jer ne možemo vjerovati da ni nakon 25 godina ne znamo ni gdje su nam ljudi ni tko je sve imenom i prezimenom stradao u Vukovaru”, ustvrdio je.

Grad Vukovar je s 44 tisuće stanovnika pao na 28 tisuća prema popisu iz 2011. godine, a Penava dodaje da je procjena da je realna brojka 22 do 23 tisuće stanovnika.

“Nažalost, ukazujem na ovaj podatak da su i dalje prisutne manipulacije s Vukovarom, jer je ta brojka o 28 tisuća stanovnika debelo prenapuhana”, poručio je.

U Vukovaru je 1991. godine bilo 29 tisuća zaposlenih, a danas ih je zaposlenih 9,5 tisuća, odnosno danas je broj stanovnika manji nego je prije 25 godina bio broj zaposlenih, upozorio je.

“Ovaj grad polako, ali sigurno odumire”, upozorio je vukovarski gradonačelnik.

Naveo je da većina županijskih odjela, iako je grad upravno središte, nisu u Vukovaru. “Od policijske uprave, pa do svih silnih institucija koje su trebale biti, ali nažalost nisu”, navodi. Dodaje i da direktor Borova nije iz Vukovara, kao ni ravnatelj Agencije za plovne putove te ravnatelj Lučke uprave, dekan Veleučilišta.

“Nije da smo mi ‘antiprotivni’ i da imamo nešto protiv tih ljudi, ali činjenica je da u 11 godina nisu razvili vukovarske kadrove, jer se uvijek ide po ovim ili onim linijama i svatko dovlači onoga tko mu je bliži”, dodaje Penava istaknuvši kako govori iskreno, bez uljepšavanja, isključivo s namjerom da se pomogne Vukovaru.

“Nemamo pravo nastaviti ovim tempom”, zaključio je te pozvao Vladu da se preokrenu takvi trendovi. “Postali smo grad starih ljudi. Istina je – Vukovar danas nema kadrova i mi ovaj grad gubimo ako nešto radikalno ne promijenimo”, kazao je.

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je da je izvješće vukovarskog gradonačelnika prilično realno i argumentirano te poticaj svima u Vladi da se pokuša pomoći kako bi se zajedničkim djelovanjem promijenili pokazatelji koji su prije svega uzrokovani ratnom agresijom.

Župan Galić rekao je je da su riječi gradonačelnika Penave “stvarna slika kakva jeste u Vukovar” te ocijenio kako je možda i gora kada se gleda gospodarski dio odnosno da postoji prijetnja da se raspadne i “ono što dobro radi”, poput “Borova” i Luke Vukovar.

Stanje u županiji, dodao je, nije ništa bolje, sela propadaju u cijelosti, mladost odlazi. Ove školske godine, primjerice, upisalo se 1165 učenika manje nego prošle godine, a grad Ilok je sa 7,5 tisuća pao na 3 tisuće.

“To moramo zaustaviti, jednostavno moramo”, poručuje i Galić.

Da bi se sve skupa realiziralo, kazao je, potreban je mir i zajedništvo. “I zbog sastava stanovništva koje jeste, pripadnika nacionalnih manjina, prije svega srpske nacionalne manjine. Mir, da se odnosi stvaraju takvi da promjene koje se žele učiniti izlaze iz zajedničkog života ljudi koji žive ovdje, a ne da su kabinetske odluke, koje remete. Bilo da je to uvođenje ćirilice, bilo da su to druge stvari, bez razgovora sa stanovništvom koje ovdje živi. Imali smo to prilike vidjeti u prošlosti”, kazao je Galić.

Potom su ministri u Vladi izvijestili o dosad učinjenom i o budućim projektima u Gradu Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Za obnovu i razvoj Vukovara 60 milijuna kuna

Na sjednici Vlade u Vukovaru, održane u četvrtak uoči 25. godišnjice vukovarske tragedije i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, donesene su odluke kojima se u obnovu i razvoj toga grada u sljedećem razdoblju namjerava uložiti oko 60 milijuna kuna.

Nakon što su saslušana izvješća ministara o dosad učinjenom i budućim projektima u Gradu Vukovaru, prihvaćen je prijedlog odluke o osnivanju Povjerenstva za proglašenje Grada Vukovara mjestom posebnog pijeteta što unazad nekoliko godina traži dio vukovarskih braniteljskih i stradalničkih udruga.

“Mislim da Vukovar zaslužuje jedno ovakvo povjerenstvo koje će raditi na tome da se donese odgovarajuća odluka da se sjećanje, isto tako i koncept mirne reintegracije, suživota i budućnosti osobito s predstavnicima srpske manjine, u ovom gradu dovede na razinu koja odgovara drugom desetljeću 21. stoljeća i europskom duhu uz najveće poštivanje žrtve hrvatskih branitelja”, poručio je premijer Andrej Plenković.

Podržan je i prijedlog zaključka kojim Republika Hrvatska Gradu Vukovaru daruje sportsku dvoranu i plivalište na Trgu Dražena Petrovića te nekoliko zemljišta za sport i rekreaciju kao i odluka o sufinanciranju izgradnje 8,7 milijuna kuna vrijednog pristaništa “Marina” na Dunavu.

Kako je pojasnio ministar Oleg Butković, riječ je o izgradnji privezišta za rekreativna plovila građana Vukovara sa 140 priveznih mjesta dužine 265 metara.

Članovi Vlade podržali su i Prijedlog izrade Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture u Gradu Vukovaru za razdoblje od 2017. do 2021. godine.

VODOTORANJ- iz proračuna osigurati do 18,5 milijuna kuna

Za obnovu vukovarskog Vodotornja Vlada će iz proračuna osigurati do 18,5 milijuna kuna (koji uključuje i porez na dodanu vrijednost) za obnovu vukovarskog Vodotornja, simbola otpora i prkosa, stradavanja i zajedništva u Domovinskome ratu, a za provedbu zaključka zaduženo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Procijenjeni troškovi obnove vukovarskog Vodotornja iznose ukupno 31 milijun kuna.

Vukovarske gradske vlasti dosad su uspjele prikupiti nešto više od 12 milijuna kuna, a u akciju prikupljanja sredstava uključili su se građani iz svih krajeva Hrvatske, županije, gradovi i općine, udruge, tvrtke, ustanove i institucije te bojni drugi donatori.

Projektom, kojega su izradili arhitekti iz zagrebačke „Radionice arhitekture“, predviđeno je da u okolici vodotornja budu izrađeni parkinzi, dječje igralište, a s dunavske strane vodotornja biti će instalirano panoramsko dizalo iz kojega će se izlaziti u nekadašnje spremište za vodu koje će biti pretvoreno u memorijalnu sobu.

Ideja da se sačuva vukovarski vodotoranj na kojeg je tijekom topničkih napada palo oko 600 projektila, potječe još iz 1997. godine i inicijative prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je pozvao Hrvatsku na solidarnu obnovu Vukovara. Zadarska županija tada je uplatila tri milijuna kuna za obnovu vodotornja ali do nje nije došlo.

Vlada je na sjednici u Vukovaru donijela i odluku da se Državnom izbornom povjerenstvu iz proračunske zalihe isplati četvrta rata, u iznosu od 26 milijuna kuna, za materijalne troškove, troškove naknada stručnih timova izbornih povjerenstava izbornih jedinica, troškove naknada djelatnika Ministarstva financija, Porezne uprave koji su radili poslove unosa rezultata glasovanja u informatički sustav i naknadu troškova izborne promidžbe tijekom provedbe prijevremenih izbora.

Saboru je pak predložila donošenje odluke kojom će se u idućoj godini nastaviti sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga RH u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, i to u Libanonu (UNIFIL) do pet pripadnika, Zapadnoj Sahari (MINURSO) do osam pripadnika te Indiji i Pakistanu (UNMOGIP) do deset pripadnika.