Pet činjenica: Zašto crkve nisu širitelji zaraze, kako tvrdi Index.hr

U poplavi dezinformacija, poluistina i laži u svezi pandemije koronavirusa koje posljednjih mjeseci kruže medijima, u jednom od medija osvanuo je tekst s naslovom gdje je širiteljem zaraze proglašena – Crkva.

„Crkva širi i prenosi zaraznu bolest. I ne odgovara za to“, naslov je teksta Vojislava Mazzocca na portalu index.hr.

Donosimo nekoliko činjenica:

1. Epidemiolozi nikada pronašli i javno prezentirali nijedan dokaz da je netko zaražen u crkvi

Epidemiolozi, dakle znanstvenici i stručnjaci, nikada do sada nisu spomenuli crkve kao izvor zaraze.

Postoji niz mjesta koja su potencijalno izvor zaraza kao: šoping centri, trgovine, mali dućani, škole, fakulteti, tržnice, kina, kazališta, javni prijevoz, pa možda i čak sportski treninzi stotina nogometnih i sportskih klubova gdje je, kao u nogometu, najmanje 22 igrača u neprestanom bliskom fizičkom kontaktu i duelima.

2. Crkve su (većinom) zatvorene šest dana u tjednu za razliku od šoping centara

Tijekom šest dana tjedna crkve su najveći dio dana zatvorene, a veliki broj njih niti nema svakodnevnih misa. Ako uzmemo da je radni dan 12 sati, onda su crkve zatvorene 90% ili 100% vremena šest dana u tjednu. A one crkve koje imaju svakodnevne mise, otvorene su pola sata do maksimalno jedan sat dnevno.

Šoping centri npr. rade šest dana u tjednu punom parom, i to ne sat vremena uz minimalan broj ljudi. Oni svi rade gotovo 12 sati dnevno, od 90% do 100% radnog vremena ako računamo da ono iznosi pola dana ili 12 sati.

3. Crkve su samo nedjeljom otvorene par sati

Ostaje nedjelja kao jedini dan kada su crkve više otvorene.

Nedjelja je dan kada je za katolike propisana sveta misa kao slavljenje Dana Gospodnjeg, uskrsnuća Isusa Krista. Tog dana po župama zaista ima više misa i više ljudi. Stožer je ograničio broj ljudi koji mogu biti prisutni na misi na 25.

Broj misa po župama u nedjelju je u prosjeku od dvije mise dnevno do četiri mise u većim župama u gradovima, što je ukupno nekoliko sati misa, uz najstrože mjere, maske, dezinficijense… Dio vjernika mise ne prati crkvi, nego u vjeronaučnim i drugim dvoranama, a dio na otvorenom prostoru.

4. U crkvama su vjernici pasivni i nema interakcije

U crkvama, pa i najvećim, tih 25 ljudi stoji pod zaštitnim maskama na socijalnoj distanci, bez kretanja. Vjernici u crkvi su, za razliku od kupaca u šoping centrima ili putnika u javnom prijevozu, pasivni.

U šoping centrima i javnom prijevozu ljudi se kreću, razgovaraju, pozdravljaju, diraju izložene predmete i hranu, ulaze i izlaze. Toga u crkvama nema, a jedino vrijeme kretanja  je vrijeme pričesti kada vjernici u redu, sa socijalnom distancom i maskama, mirno dolaze do svećenika koji podjeljuje pričest pod zaštitnom maskom.

5. Kolijevke demokracije kao Švicarska i Francuska ukidaju diskriminatorne zabrane za crkvu

Dok kolijevke demokracije kao Švicarska i Francuska, točnije njihovi sudovi, ukidaju diskriminatorske odredbe o broju vjernika u crkvama, u Hrvatskoj se događa suprotno: medijska hajka i pritisak da se crkve – zatvori.

Švicarska: Sud suspendirao zabranu misa i vjerskih okupljanja u Ženevi

Francuska: Ukinuto diskriminatorno ograničenje od 30 vjernika po crkvi

Zanimljivo je da u demokratskim državama gdje je neovisno sudstvo stup države, crkve dobivaju tužbe za diskriminaciju zbog ograničavanja broja vjernika. Hrvatski portali takve vijesti gotovo da i ne prenose, a tekst portala index.hr ide u potpuno drugom smjeru od najnaprednijih demokracija: lažno tvrdi da Crkva širi zarazu na svojim misama.

I za kraj, autor nije mogao izbjeći vrijeđanje vjernika kada je napisao: „Nisu došli policajci, nisu uhitili ni prijavili organizatora, neće se sutra pred sudom naći upravitelj poslovne jedinice Sveta Mati Slobode i sucu objašnjavati da se u crkvi i pred njom ne može zaraziti jer Duh Sveti posauga sve viruse.“

Izvor: narod.hr