Na danas održanom Središnjem skupu o gospodarenju otpadom u organizaciji časopisa za komunalno gospodarstvo Komunal, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Hrvatske zajednice županija, a pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir održala je predavanje na temu „Položaj otpada u EU zakonodavstvu i stajališta pojedinih zemalja članica“.
Nakon uvodnog dijela predavanja u kojem je istaknula kako je Europski parlament, nakon više od dvije godine od predstavljanja Akcijskog plana za kružno gospodarstvo iz prosinca 2015. godine te dugotrajnih međuinstitucijskih pregovora, u travnju ove godine potvrdio četiri zakonodavna prijedloga koji uključuju izmjenu direktiva o otpadu, o odlagalištima otpada, o ambalaži i ambalažnom otpadu, o otpadnim vozilima, baterijama i akumulatorima te otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, zastupnica Petir osvrnula se na zahtjeve koje države članice, sukladno navedenim direktivama, moraju ispoštovati te na položaj Hrvatske u tom kontekstu: „Za razliku od drugih država članica koje će, sukladno ciljevima propisanima navedenim direktivama, morati do 2025. godine reciklirati najmanje 55% komunalnog otpada, do 2030. najmanje 60%, a do 2035. godine 65% komunalnog otpada, Hrvatska je dobila mogućnost odgode od pet godina za ispunjavanje navedenih ciljeva jer se svrstala uz bok država članica koje su 2013. godine reciklirale manje od 20% komunalnog otpada ili odlagale više od 60% na odlagalištima. Kada je riječ o odlaganju otpada na odlagalištima, države članice moraju ispuniti cilj od najviše 10% do 2035. godine, a Hrvatska će taj cilj morati ispuniti do 2040. godine, pod uvjetom da smanji razinu odlaganja otpada na 25% do 2025. godine. Jednako tako, uspostavlja se zabrana odlaganja odvojeno prikupljenog otpada na odlagališta, te se zahtijeva uspostava odvojenog prikupljanja bio-otpada do 2023. kao i odvojenog prikupljanja tekstila i opasnog otpada iz kućanstava do 2025“.
Slaven Dobrović: Centar koji će zamijeniti Karepovac imat će pet puta veće troškove
Poražavajućim statistikama u Republici Hrvatskoj, sukladno kojima je u 2015. godini reciklirano 18% komunalnog otpada te 60,1% ambalažnog otpada, dok je na odlagalištima komunalnog otpada odloženo 65% komunalnog otpada (prema nekim izvorima čak 78%), u prilog ide i neadekvatna nacionalna zakonska regulativa. To je osobito evidentno kada se u obzir uzme činjenica da je aktualni Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022., donesen u siječnju 2017. godine, u jeku pregovora o novom paketu europskog zakonodavstva, stoga se postavlja pitanja može li Hrvatska prema tako postojećem planu ostvariti postavljene ciljeve do 2025. godine.
U kontekstu zakonske regulative – europske i nacionalne strategije, zastupnica Petir istaknula je: „S obzirom na trenutno stanje nisam sigurna može li Hrvatska postići tražene rezultate u pogledu odlaganja otpada na odlagališta do 2025. godine. Hrvatska je u posljednjih jedanaest godina donosila ili mijenjala plan gospodarenja otpadom četiri puta pri čemu nikad nije ostvarila predviđene ciljeve“. Pored navedenog, zastupnica se osvrnula i na koncept uspostave Centara za gospodarenje otpadom, koji se počeo uvoditi Planom za gospodarenje otpadom iz 2007. godine, ocijenivši ga propalim zato što nije u skladu s načelima kružnog gospodarstva koje zagovara Europska unija, a osim toga Centri koriste zastarjelu tehnologiju, dok je od svega dva izgrađena Centra tek jedan dobio sve dozvole potrebne za rad.
Prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Hrvatskoj treba krizni menadžment u gospodarenju otpadom!
Slijedom navedenog, a kako bi Hrvatska izašla iz nezavidne pozicije u kojoj se trenutno nalazi, stisnuta obvezama koje treba ispuniti u razdoblju do 2025. godine i nakon, potrebno je razmotriti postojeću situaciju, ispitati opcije za postizanje novih ciljeva, napraviti projekcije troškova, odustati od skupih i neučinkovitih rješenja, dobro planirati tranziciju i uračunati postojeće kapacitete, ali i opcije koje nude susjedne države te pitati gospodarstvo što ono može učiniti u postizanju ciljeva. Europa traži poslovne modele koji neće biti trošak za građane već korisna investicija za gospodarstvenike i za okoliš.
„Nužno je ostvariti suradnju državnih tijela sa zastupnicima u Europskom parlamentu, a koja je u procesu donošenja Akcijskog plana EU za kružno gospodarstvo s pratećim zakonodavnim aktima u potpunosti izostala te uključiti naše poduzetnike u kreiranju rješenja problema koristeći njihov know how“, zaključila je zastupnica Petir.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
