Petir pozvala na uvođenje nacionalne mirovine

„Poljoprivrednici unatoč napornom radu i izloženosti vremenskim nepogodama, unatoč tome što čuvaju hrvatski prostor i proizvode hranu primaju mirovine ispod granice siromaštva. U Europskoj uniji minimalna ili nacionalna mirovina nikad nije manja od granice siromaštva. Prema podacima Eurostata granica siromaštva u Hrvatskoj za osobu je 1.850,00 kn i svatko tko ostvaruje prihod ispod toga je siromašan. Gotovo svih 69 405 poljoprivrednih umirovljenika u svojoj poodmakloj dobi žive na rubu egzistencije s prosječnom mirovinom od 1082,65 kuna,” upozorila je zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na danas održanom okruglom stolu „Mirovine poljoprivrednika”.

Zastupnica Petir rekla je da ju je na organizaciju okruglog stola o mirovinama poljoprivrednika motiviralo to što tu temu prati u svom političkom radu kao HSS-ovka, ali i kao osoba koja živi na selu i
svakodnevno susreće ljude koji su cijeli svoj život proizvodili hranu za sve nas, a danas gladuju jer država ne prepoznaje njihovu važnost. U posljednjih 10 godina HSS je kroz zakonske izmjene pokušao ustanoviti institut nacionalne mirovine koja bi bila najniža zagarantirana mirovina, no za to nije bilo sluha u drugim političkim opcijama što je i dovelo do problema s kojima su danas suočeni poljoprivrednici.
„Naš je prijedlog bio da taj iznos bude 1500 kuna, no kako se granica siromaštva pomaknula na 1850,00 kuna, niti jedna mirovina ne bi smjela biti ispod tog iznosa, rekla je Petir i pozvala na uvođenje nacionalne mirovine.

Navela je i podatke iz država članica EU pa tako minimalna mirovina u Austriji iznosi 857,73 eura mjesečno, u Bugarskoj 77,00 eura , u Italiji 543,16 eura, u Poljskoj 199,00 eura, a u Sloveniji 197,19 eura mjesečno. Njemačka prošle godine odredila najnižu mirovinu u iznosu od 850 eura mjesečno. U Švedskoj je na snazi tzv. zajamčena mirovina koja iznosi 887,16 eura mjesečno, a u Irskoj se primjenjuje tzv. državna mirovina u iznosu od 368 eura mjesečno.

Problemi postoje i u zdravstvenom osiguranju, upozorio je dr. Josip Mičija, bivši zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje budući da se poljoprivrednici osiguravaju po 3 osnove te je rekao da bi osobe starije od 65 godina koje nemaju prihod trebalo osloboditi plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Činjenica je, smatra dr. Mičija, da nije dobro riješen status poljoprivrednika u
svim segmentima njihovog rada i života, a situaciju dodatno otežava neujednačena provedba propisa.

Zrinka Jurčec, načelnica Odjela za pravne poslove Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podsjetila je na to da je mirovinsko osiguranje poljoprivrednika i članova njihovih kućanstava zakonski uvedeno 1980. godine, a cilj je bio omogućiti socijalnu sigurnost te posredno potaknuti i razvoj poljoprivredne proizvodnje. Od. 1. siječnja 1999. reforma mirovinskog osiguranja obuhvatila je mirovinsko osiguranje poljoprivrednika koji su u pravima izjednačeni s ostalim osiguranicima.
Osnovice osiguranja poljoprivrednika iznose tek 40% prosječne plaće u RH, što zajedno s kratkim mirovinskim stažem rezultira znatno nižim mirovinama od ostalih. Tako starosne mirovine poljoprivrednika ostvarene nakon 1. siječnja 1999. godine iznose 836 kn mjesečno, dok mirovine ostvarene u razdoblju do 1998. iznose 753 kn. Može se konstatirati da položaj poljoprivrednika nije zadovoljavajući te da su dovedeni u pitanje ciljevi uvođenja mirovinskog osiguranja, zaključila je
Jurčec.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić upozorio je da je riječ o velikom problemu koji rijetko izlazi u javnost te da poljoprivrednici u čak 99% slučajeva ostvaruju najniže mirovine dok je udio kod radnika 40%, a obrtnika 55%. Unutar Zajedničke poljoprivredne politike 2007.-2013. mjera 113 ruralnog razvoja odnosila se na financiranje ranijeg umirovljenja poljoprivrednika, a najveći je
korisnik bila Poljska sa 19.943 poljoprivredna proizvođača čijim se odlaskom u mirovinu oslobodilo 239 000 ha zemljišta za mlade poljoprivrednike. Ulaganje u stare je ulaganje i u mlade te tako Poljska ima 14,7% mladih poljoprivrednika ispod 35 godina istaknuo je Brlošić i dodao da ta mjera nažalost više nije aktivna.

Nikola Pajek, potpredsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život” ističe da je potrebno riješiti probleme radno nesposobnog poljoprivrednog stanovništva i poljoprivrednog stanovništva starijeg od 65 godina koje se nalazi u obvezama mirovinskog i socijalnog davanja i ostalim obvezama, te da su na to upozorili i Vladu RH.

„Sustav je slijep za poljoprivrednike starije životne dobi što se očituje, kako u nepovezanosti institucija, tako i u bahatosti službenika koji ih nerijetko šalju od sobe do sobe, a posjedovanje kuće i zemlje postaje balast u ostvarivanju socijalnih prava. Sve to rezultira i kršenjem ljudskih prava”, ističe Pajek.

Marijana Petir odgovarajući na pitanje prisutnih poljoprivrednika o statusu Programa ruralnog razvoja RH rekla je da je vidljivo da ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ne mari za poljoprivrednike i probleme s kojima su suočeni što dokazuje i činjenica da je Hrvatska jedna od tri zemlje članice koje ozbiljno kasne s Programom ruralnog razvoja, na što je upozorio i ovih dana povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske unije, Phil Hogan. Bez tog Programa Hrvatska neće moći povući 330 milijuna eura koje bi osim poljoprivrednika i stanovništva na selu, mogle koristiti i jedinice lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih projekata.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.