Turski je predsjednik jutros stigao u Zagreb.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je ranije BiH i Srbiju, a svoju turneju završava u Hrvatskoj. Kontekst njegova posjeta susjednim državama i Hrvatskoj u Dnevniku Nove TV analizirala je sinoć urednica vanjske politike Ivana Petrović.
Turski predsjednik Erdogan posjetio je Srbiju. U Beogradu je razgovarao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, prisustvovao potpisivanju sedam sporazuma i protokola između dviju delegacija, a potom u Vučićevom društvu sudjelovao i na gospodarskom forumu dviju zemalja.
Jedna od glavnih tema bila je energetska kriza, odnosno poruke koje su u srijedu poslane iz Moskve i Bruxellesa.
Za vrijeme posjeta BiH susreo se s trojicom članova Predsjedništva te zemlje – Šefikom Džaferovićem, Željkom Komšićem i Miloradom Dodikom koji su odreda hvalili liderstvo turskog čelnika.
Dolazi u Zagreb
Svoju turneju, Erdogan nastavlja dolaskom u Zagreb. U četvrtak prijepodne će se susresti s predsjednikom Zoranom Milanovićem, a u ranim poslijepodnevnim satima će sudjelovat na otvorenju Islamskog kulturnog centra Sisak.
Nakon toga, Erdogan će se susresti i s premijerom Andrejem Plenkovićem, a oba susreta prate bilateralni sastanci izaslanstava.
Potpora Izetbegoviću i SDA
Urednica vanjske politike Nove TV Ivana Petrović navodi kako Erdogan dolazi na poziv predsjednika Milanovića koji je upućen puno ranije, no Erdogan je dolazak morao dvaput odgoditi.
“Ova njegova regionalna turneja nije slučajno tagirana u ovo vrijeme. On je, prije svega, došao da bi u predizborno vrijeme u BiH dao potporu Izetbegoviću i SDA“, kazala je.
“U Srbiji zbog prijateljstva s Vučićem uvijek može naći nekakvu diplomatsku priču, a u Hrvatsku dolazak vezuje uz otvaranje džamije, jednako kao i 2016. kad je dolazak vezao uz 100 godina islama u Hrvatskoj”, dodala je.
“Erdogan i Turska su duboko involvirani u procesima u Federaciji BiH. Došao je na vlast 2002. godine na krilima manifesta Ahmeta Davutoglua, najprevođenijeg dokumenta na engleski jezik u kojem se govori o dubini turskih interesa u kojima Bošnjaci i Albanci imaju svoje mjesto”, kazala je Petrović.
Što je Erdogan govorio o BiH?
Navodi kako u dokumentu piše da je propust što se Turska nije umiješala u vrijeme raspada Jugoslavije u rat u BiH, s čime se Petrović ne slaže podsjećajući na involviranost turskog predsjednika Demirela na Splitsku deklaraciju (potpisanu 1995. između Tuđmana i Alije Izetbegovića) koja je kasnije bila i osnova Daytonskog mirovnog sporazuma.
Petrović smatra da se na Erdogana ne može puno računati u pogledu podrške izmjena izbornog zakona u BiH.
Također je rekla da je Erdogan prilikom posjeta predsjednice Grabar Kitarović Turskoj 2019. kazao kako treba izvršiti promjenu Daytonskog sporazuma jer se s njim ne može napredovati.
“Rekao je i da treba biti jaka BiH u kojoj će Bošnjaci, Hrvati i Srbi u zajedničkoj solidarnosti napredovati u miru i da treba jedna BiH koja će štititi prava svih naroda, što znači da je on na konceptu građanske države i dominaciji bošnjačke dominacije u Federaciji“, rekla je Petrović dodajući da je nerazumno mjesec dana prije izbora očekivati da će se bilo što dogoditi po tom pitanju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa