Još polovinom ožujka bolnice su zbog epidemije koronavirusa odgodile sve kontrolne preglede koji nisu neophodni, zaustavljen je hladni pogon, odnosno odgođene sve operacije koje nisu hitne, a po istom principu reducirane su i dijagnostičke pretrage samo na one koje se moraju obaviti jer se sumnja na neko ozbiljnije stanje ili bolest.
Pacijenti koji su zbog epidemije propustili svoje termine, sada bi po najnovijim informacijama polako trebali dolaziti na red.
Zbog upita naših čitatelja, Narod.hr poslao je upit resornom Ministarstvu zdravstva te smo im postavili ova pitanja:
- Kada će pacijenti kojima su otkazani pregledi i operativni zahvati zbog pandemije koronavirusa moći pristupiti uslugama? Za kad se planira ponovno puno pokretanje zdravstvenog sustava?
- Znate li o kojem se broju pacijenata radi i hoće li ih biti moguće sve u ovoj godini obraditi? Znači li to za pacijente nove duge liste čekanja?
- Hoće li se pacijenti morati ponovno naručivati za otkazane preglede i podizati uputnice od liječnika opće prakse ili će to biti riješeno na drugi način?
- Na koji način će se vršiti ponovno dogovaranje termina? Hoće li pacijenti s otkazanim terminima dolaziti na red nakon onih koji su trenutno naručeni ili će se sustav drugačije organizirati?
Odgovore ministarstva do zaključenja ovog članka nismo dobili, no za čitatelje Narod.hr-a potražili smo informacije koje su trenutno dostupne-
Ministar Beroš: “Provodit će se testiranja pacijenata koji odlaze na operativne zahvate”
Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će se do kraja ovog tjedna napraviti plan povratka zdravstvenog sustava u normalno funkcioniranje, što znači da bi se sve zdravstvene usluge uskoro trebale pružati kao i ranije, piše Novi list.
Pitanje je, međutim, kojim će se tempom gdje raditi i kako će se nadoknaditi propuštenih više od mjesec dana, vrijeme u kojem nisu obavljene na tisuće pretraga, pregleda i operacija. Ministar tvrdi kako će ustanove koje za to imaju infrastrukturnih mogućnosti i dovoljno osoblja, raditi i u dvije smjene, samo da se liste čekanja ne produlje unedogled. Činjenica je, pritom, da će i pravila rada i ponašanja u bolnicama biti bitno drukčija nego prije pandemije koronavirusa, jer će se posebno voditi računa o tome da se izbjegne svaka mogućnost širenja zaraze među pacijentima i bolničkim osobljem.
“Bit će posebnih uputa, sada radimo drukčije nego prije epidemije. Riječ je o potrebi pridržavanja higijenskih mjera i socijalne distance. Za neke kategorije bolesnika predviđa se i preventivno testiranje, na primjer za pacijente koji idu na kirurške zahvate koji nisu hitni. Moramo biti sigurni da oni nisu pozitivni, da ne bi prenijeli zarazu na medicinsko osoblje ili na druge bolesnike u sobi. Oni će se sigurno testirati”, rekao je u srijedu ministar Beroš.
Zagrebačke bolnice spremne za povratak u normalu
I u bolnicama se spremaju na pokretanje većeg broja zdravstvenih usluga, a neke su već i krenule s odgođenim pregledima. U KBC-u Zagreb kažu kako se pritom vode prioritetima u smislu zdravstvenog stanja, te prvi dolaze na red pacijenti kod kojih dulje čekanje može imati posljedica po zdravlje. Da bi sustigli ritam rada koji im je prekinuo koronavirus, odlučili su raditi u dvije smjene, pa i vikendom.
“KBC Zagreb je već pokrenuo dijagnostiku i liječenje bolesnika koji su bili odgođeni zbog koronavirusa, uzimajući u obzir prioritete, odnosno rizik zdravstvenih posljedica za pojedine kategorije boelsnika. Daljnja dinamika uspostave redovitog rada će dakako ovisiti o epidemiološkoj situaciji i uputama Nacionalnog stožera Civilne zaštite i Ministarstva zdravstva. Pojačanim radom u više smjena i vikendom pokušat ćemo u čim kraćem roku nadoknaditi propušteno”, ističe prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb. Dodaje kako će bolesnici, kao i do sada, o novom terminu dijagnostičkog ili terapijskog zahvata biti na vrijeme obaviješteni.
U KBC-u Sestara milosrdnica također su spremni raditi prekovremeno da bi se vratili na izgubljeni tempo pregleda.
“Više smo nego voljni raditi i prekovremeno da svi pacijenti dobiju zdravstvenu zaštitu koja im je potrebna. Kad je riječ o operativnim zahvatima, svaki je jednako važan jer se i žučni kamenci, ako se ne izvade, mogu zakomplicirati. S druge strane, imamo infrastrukturu i broj kreveta koji imamo, zbog čega smo odlučili povećati program jednodnevne kirurgije i dnevne bolnice da bismo obradili veći broj pacijenata s minimalnim zadržavanjem u bolnici”, objašnjava ravnatelj Mario Zovak.
Pacijenti koji se liječe u zagrebačkim bolnicama morat će računati s još jednim detaljem – KB Dubrava trenutačno je centar za COVID, a pacijente koji se inače liječe u toj bolnici preuzet će druge zagrebačke bolnice. U KB-u Dubrava godišnje se pruži milijun i pol usluga za gotovo 300.000 pacijenata, a u 600 bolničkih kreveta liječi se oko 18.000 bolesnika.
“To je velika bolnica koja je izvan pogona, a dok je tako, mi ćemo preuzeti njihove pacijente. Maksimalno ćemo iskoristiti svoje kapacitete, a prednost će u idućim tjednima imati teže zdravstveno stanje i odgođeni pacijenti. Nemam iluzija da će se sve vratiti na staro. Nakon COVID-a ništa više neće biti isto”, zaključuje Zovak za Novi list.
I KBC Rijeka planira skoro vraćanje u normalu
Smanjenje broja pacijenata koji se u riječku bolnicu primaju zbog zaraze koronavirusom, ravnatelj KBC-a Rijeka Davor Štimac vidi kao prvu naznaku mogućnosti vraćanja bolnice u redovni ritam rada.
“Počeli smo se pripremati za normalizaciju i vjerujemo da će uskoro biti jasniji naputci te će se moći i klinike pripremiti na kretanje s normalizacijom rada početkom svibnja. Čekamo naputke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravstva i slijedom toga ćemo prilagoditi i rad klinika. Spremni smo početi raditi u većem opsegu i primati pacijente koji su naručeni na dijagnostičke procedure i preglede te da na neki način sve one građane koji su tijekom ovih mjeseci to propustili, krenemo čim prije obrađivati kroz uobičajen ritam”, rekao je Štimac.
Prema njegovim riječima, liste čekanja su prije pandemije bile relativno kratke u odnosu na ostatak Hrvatske.
“Radili smo ažurno, no liste su se sigurno povećale tijekom ovog perioda jer više od mjesec dana ne obrađujemo pacijente koji su na listi čekanja. Realno je očekivati povećanje lista čekanja u trajanju od mjesec dana, no probat ćemo ih već prije ljeta početi skraćivati i vjerujemo da će pacijenti biti zadovoljni takvim pristupom”, dodao je Štimac.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
