Plan gospodarenja otpadom omogućit će više recikliranja i spriječiti značajan rast cijena

Foto: Thinkstock

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u srijedu je nakon javnog izlaganja o nacrtu plana gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. godine koje se održalo u Ministarstvu, priopćilo kako će taj plan omogućiti da građani više recikliraju i da se spriječi značajan rast cijena odvoza otpada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Plan gospodarenja otpadom na kojem radimo prilika je da Hrvatska napokon dobije sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti da ispunimo sve preuzete obveze i da ne plaćamo penale. Prethodno zamišljeni sustav koji počiva na velikim centrima za gospodarenje otpadom to ne omogućava i građanima donosi višestruko veće račune za odvoz otpada”, istaknula je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Lidija Runko Luttenberger na javnom izlaganju o nacrtu Plana gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. godine, navodi u priopćenju Ministarstvo.

Naglašava kako je značajni rast cijene odvoza otpada moguće zaustaviti jedino jačanjem odvojenog prikupljanja otpada, što je u fokusu ovog plana.

Pomoćnica ministra istaknula je i kako je “Ministarstvo u posljednje vrijeme izloženo pritiscima pojedinih interesnih skupina koje zastupaju svoje vlastite partikularne interese na uštrb građana”. S druge strane, za vrijeme predstavljanja plana na terenu, predstavnici jedinica lokalnih samouprava, komunalnih tvrtki i građani izrazili su potporu planu. Ministarstvo je ovaj mjesec organiziralo predstavljanje plana na šest tribina u Čakovcu, Sisku, Opatiji, Osijeku, Slavonskom Brodu i Splitu na kojima je gradonačelnicima i načelnicima predstavilo plan koji je ključan za uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo ističe kako je glavna odrednica plana jačanje segmenta odvojenog prikupljanja otpada kroz veći broj reciklažnih centara i decentralizacija jer se jedino tako može spriječiti značajno poskupljenje odvoza otpada za građane, a ujedno postići zadane ciljeve recikliranja. Podsjećaju kako do 2020., Hrvatska mora odvojeno prikupljati 50 posto papira, stakla, metala i plastike.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objašnjava i kako su prethodno planirani, a nerealizirani centri za gospodarenje otpadom prilagođeni novoj situaciji tako da se smanjuje njihov kapacitet za obradu miješanog komunalnog otpada. “To će u konačnici omogućiti manje troškove rada tih centara što je u interesu svih. Ujedno se stvara velika šansa za bitno veće učešće domaće industrije pri uspostavi sustava a i samo funkcioniranje sustava generirat će veliki broj ‘zelenih radnih mjesta’. Samo u reciklažnim dvorištima, sortirnicama te centrima za ponovno upotrebu postoji potencijal od nekoliko tisuća novozaposlenih”, ističe Ministarstvo.

Također, dodaje, da se plan mora usvojiti kako bi što prije počeli koristiti 475 milijuna eura za projekte zaštite okoliša, a tim sredstvima sufinancirat će se planirani reciklažni centri, ali i prethodno zamišljeni centri za gospodarenje otpadom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Taj novac Hrvatska je mogla početi koristiti znatno ranije, no nije. Prethodna Vlada je, naime, propustila usvojiti plan gospodarenja otpadom koji je preduvjet za korištenje EU sredstava zbog čega je Hrvatska još u rujnu 2015. dobila opomenu Europske komisije. Rok za donošenje plana bio je 31. prosinca 2014. godine”, istaknulo je u priopćenju Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.