Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu, ustvrdio je kako je njegova Vlada u “jednoj od najizazovnijih godina od Domovinskog rata” spriječila krah koncerna Agrokor i poticala gospodarski rast i zaposlenost, osvrnuo se na Inu, Pelješki most i odnose sa susjedima, te najavio planove za budućnost kao što su ulazak u Schengen i preuzimanja eura.
“Odlučili smo se na Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja koji je nadopunio pravnu prazninu koja je postojala… Postupili smo koherentno i zakonito u skladu s ustavnim ovlastima”, poručio je Plenković u svom obraćanju Saboru.
Važno je da sve institucije u skladu s podjelom vlasti rasvjetle sve okolnosti slučaja. Zna se što je zadaća Vlade kao izvršne vlasti, Sabora kao zakonodavne, te policije, DORH-a i pravosuđa kao sudbene vlasti.
Otvoreni za raspravu o Agrokoru unutar nekog odbora ili na sjednici Sabora
Podržali smo i razgovor o Agrokoru u Saboru. Premda zakonski okvir vrlo jasno kaže da istražno povjerenstvo prestaje s radom ako nadležna pravosudna tijela pokrenu postupke o pitanjima kojima bi se trebalo baviti, otvoreni smo za raspravu unutar nekog odbora ili na plenarnoj sjednici, rekao je Plenković.
Pohvalio je pozitivne gospodarske pokazatelje. “Hrvatska industrija nastavila je sa stabilnim rastom proizvodnje od 2,6 posto u prvih osam mjeseci, investicije su porasle 4,2 posto u prvoj polovici godine, a u istom razdoblju robni izvoz je porastao usporedno s istim lanjskim razdobljem za 14,5 posto, BDP je u prvoj polovici godine rastao 2,7 posto”, nabrajao je premijer.
Započelo se s pripremama za uvođenje eura kao službene valute od čega, tvrdi, građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke. “Trenutno Hrvatska ispunjava gotovo sve uvjete osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje”, ističe Plenković.
Poreznom reformom, kazao je, porezni je sustav postao jednostavniji i pravedniji. “Paketom 16 zakona smanjeno je ukupno porezno opterećenje dohotka za oko 1,5 milijardi kuna, a dodatnih 560.000 građana oslobođeno plaćanja poreza na dohodak”, dodao je.
Deficit u 2016. smanjen je za 0,8 posto, a po prvi je puta došlo i do smanjenja vanjskog duga. Kada je riječ o europskim fondovima, u zadnje tri godine Hrvatska je ugovorila 2,8 milijardi eura, od čega više od polovice u prvih osam mjeseci prve godine. Pohvalio se i uvođenjem reda u poljoprivredu, gdje se realizira preko milijardu kuna vrijednih projekata.
Ina i Pelješki most strateški i kompleksni izazovi
Pitanje Ine jedan je od kompleksnih izazova koji su se postavili pred Vladu. “Donijeli smo stratešku političku odluku o njezinu povratku u vlasništvo države, sa čime smo upoznali mađarske vlasti. Osnovali smo Savjet za pregovore s MOL-om… Neupitno je da s MOL-om imamo nesuglasica ali postoji jasan interes da Ina kao nacionalna i strateški važna naftna kompanija dobro funkcionira, da zadrži sve osobine vertikalno integrirane kompanije”, naglasio je.
Paralelno se, podsjetio je, odvija arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, koji je 2013. pokrenuo Mol, a sva su nadležna tijela gotovo svakodnevno angažirana na tom slučaju. Drugi je, podsjetio je, pokrenula Hrvatska i završio je pravorijekom koji za nas nije povoljan. “Pravorijek održava status quo u upravljanju Inom i mi ga kao država predana vladavini prava poštujemo, no koristeći mogućnosti koje su nam na raspolaganju zatražili smo njegovo poništenje”, rekao je premijer.
Strateški je interes Vlade i prometno povezivanje Hrvatske, a jedan od prioriteta je Pelješki most. “Krajevi mosta grade se isključivo na hrvatskom teritoriju, a most će se nalaziti nad morskim prostorom koji pripada Hrvatskoj, tako da ne možemo prihvatiti određene zahtjeve koji sada žele uvjetovati gradnju mosta s nepovezanim političkim pitanjima. I njih ćemo rješavati, od toga ne bježimo, ali pitanje nastavka gradnje mosta s tim nema veze”, poručio je Plenković.
Jačaju političke snage koje nude jednostavna instant rješenja
Zadaća je Vlade, kaže premijer, i podizanje općih društvenih standarda te transformacija polarizirane društvene klime.
“Na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj, rastu površnost i senzcionalizam a takvi se trendovi očituju u jačanju političkih snaga koje nude jednostavna instant rješenja… Jedna od tema koja se pokušava nametnuti kroz brza ali i dokazano neefikasna rješenja je suočavanje s prošlošću”, naglasio je Plenković.
O ideološko-povijesnim temama se, kaže, prečesto govori nekritički i ostrašćeno. “Mi smo odabrali drugi put… Osnovali smo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje treba izraditi sveobuhvatne mjere koje će doprinjeti suočavanju s prošlošću te izraditi preporuke o dopuštenosti uporabe nedemokratskih simbola”, podsjetio je. Takav sustavan pristup je zahtjevniji, no Vlada ga je prihvatila jer vjeruje da samo tako može napraviti stvarne pomake u suočavanju s prošlošću.
Plenković se osvrnuo i na sustav odgoja i obrazovanja kazavši kako je nastavljeno s obrazovnom reformom, uključujući i reformu kurikula, a cilj je da se nakon završene javne rasprave i recenzije kurikuluma iduće godine krene s pilot projektima kako bi se testirao novi obrazovni sustav.
Reforma za djecu roditelja različitih svjetonazora i uvjerenja
“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada, jasno ukorijenjena identitetska pitanja, vrijednosni sustav, hrvatsku povijest, jezik i kulturu… Nastojimo uvažiti i pomiriti različita stajališta, što nije uvijek jednostavno i zahtjeva vremena, ali preduvjet je dugoročnog uspjeha reforme jer se ona odnosi na djecu roditelja različitih svjetonazora i uvjerenja”, poručio je.
U svom je obraćanju višestruko naglašavao problem starenja stanovništva, iseljavanja… Tome njegova Vlada, kaže, od prvog dana pristupa ozbiljno i odgovorno. U tom je smislu povećana financijska potpora roditeljima, 50 posto se subvencioniraju rate kredita za mlade u prve četiri godine…
Govoreći o aspektima hrvatske vanjske politike naglasio je suradnju s BiH, pri čemu je istaknuo važnost osiguranja jednakopravnosti triju konstutitivnih naroda.
“U odnosima sa Srbijom imamo otvorena pitanja iz vremena osamostaljenje i agresije na Hrvatsku, što uključuje pitanje nestalih, kulturnih dobara i regionalne jurisdikcije srbijanskog zakona. Ne prihvaćamo krivotvorenje povijesne istine. Hrvatska ne da na Domovinski rat jednako kao što hrvatski branitelji nisu dali na Hrvatsku 90-tih”, poručio je.
Poziv slovenskom premijeru u Zagreb
Osvrnuvši se na neriješena granična pitanja sa Slovenijom ponovio je kako Hrvatsku odluka Arbitražnog suda ne obvezuje i neće je primijeniti.
Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.
Plenković je poručio kako Vlada želi osigurati dostojanstvo hrvatskih branitelja i njegovati uspomenu na njihovu žrtvu i pobjedu u Domovinskom ratu, zbog čega je izradila novi, sveobuhvatni Zakon.
Naglasio je da od rujna 37.000 hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata prima deset posto veće mirovine, te da se kontinuirano stambeno zbrinjava i skrbi o njihovu zdravlju.
Istaknuo je kako je nakon 15 godina usvojena nova Strategija nacionalne sigurnosti, te da je nakon šest godina pada povećan obrambeni proračun.
Veće ulaganje u sigurnost, borbeni avioni do kraja godine
Pojasnio je da suvremene ugroze zahtijevaju veće ulaganje u sigurnost, bez koje nema ni gospodarskog rasta. Poručio je da modernizacijom vojnih snaga raste i naš kredibilitet kao saveznika u NATO-u, zbog čega se Vlada odlučila za nabavu višenamjenskih borbenih aviona do kraja godine.
Uz povratak postrojbe Oružanih snaga u Sinj, najavio je dolazak HV-a u Vukovar, a sljedeće godine i u Ploče, te povratak Puma u Varaždin.
Plenković je ustvrdio da je hrvatska obrambena industrija generator razvoja i promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda te dodao da Vlada povećava standard života, rada i obuke pripadnika Oružanih snaga.
Uz zahvalu HV-u za doprinos u borbi s nedavnim požarima i polavama, premijer je pohvalio i vatrogasne postrojbe koje je Vlada nagradila sa 7,6 milijuna kuna.
Kao važan dio domovinske sigurnosti naveo je i policiju, koja se modernizira i profesionalizira, dok se upravni poslovi, poput izdavanja dokumenata, pojednostavljuju.
Tako se sada, naglasio je premijer, kroz sustav e-građani može zatražiti vozačka dozvala, bez dolaska na šaltere. Veliki dio MUP-ova posla odnosi se na ispunjavanje kriterija za ulazakau Schengenski prostor, što je strateški nacionalni cilj, ustvrdio je premijer, dodavši kako Vlada želi tijekom 2018. godine dosegnuti tehničku spremnost za ulazak u jedinstveni europski prostor, kako bismo već 2019. ušli u Schengen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
