Premijer Andrej Plenković u četvrtak je kazao da će Europska komisija idućega tjedna dovršiti sve interne procedure za sufinanciranje projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, za izgradnju Pelješkoga mosta, pristupnih autocesta i stonske obilaznice.
“Europska komisija će idući tjedan dovršiti sve interne procedure za sufinanciranje ovog, dosad najvećeg EU projekta”, kazao je premijer Andrej Plenković, javlja dnevnik.hr.
U uvodnom obraćanju premijer Andrej Plenković kazao je kako su na jučerašnjem Danu poduzetnika bili i on i niz ministara. Osvrnuo se potom i na rast BDP-a koji je jučer objavio Državni zavod za statistiku. “Možemo biti zadovoljni i rastom zaposlenosti, očekujemo da nastavimo trendove pozitivnih makroekonomskih pokazatelja.”
Kazao je kako su pri kraju aktivnosti kojima će biti osigurano sufinanciranje projekta nazvanog “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, u što spada i izgradnja Pelješkog mosta.
“Europska komisija će idući tjedan dovršiti sve interne procedure za sufinanciranje dosad najvećeg EU projekta. Za taj ćemo projekt dobiti 357 milijuna eura, a realizirat će se u tri faze, od 2017. do 2021. Riječ je o strateškom projektu za cijelu RH i u kontekstu naših priprema za ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengen.”
Dodao je i kako se nastavljaju svi procesi nužni za restrukturiranje Agrokora te podsjetio na sastanke koji su održani ovaj tjedan.
Pozitivno mišljenje na Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama
Vlada je u četvrtak dala pozitivno mišljenje na Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za prošlu godinu, u kojem je opća ocjena Povjerenice za informiranje Anamarije Musa da se postupno poboljšava stanje u pogledu transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti, no da ukupna razina transparentnosti i otvorenosti još nije zadovoljavajuća.
Stanje je poboljšano, prema Izvješću, u pogledu jačanja objave informacija na internetu, uključujući i provedbu savjetovanja s javnošću te u kvaliteti postupanja po zahtjevima korisnika. Značajna odstupanja uočena su, pak, na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijela pravnih osoba s javnim ovlastima te trgovačkih društava u većinskom javnom vlasništvu.
Nedostatno je i uključivanje javnosti u proces odlučivanja putem savjetovanja s javnošću, osobito na lokalnoj razini te od strane ustanova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Stoga Povjerenica predlaže usmjeravanje napora primarno na nastavak jačanja kapaciteta tijela javne vlasti na svim razinama za provedbu Zakona.
U saborsku proceduru Vlada je uputila konačni prijedlog Zakona o osiguranju radničkih tražbina (EU) kojim se, uz ostalo, osiguravaju prava radnika u slučaju stečaja poslodavca.
Provela bi se, naime, posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika, te osigurala isplata tog dijela potraživanja na teret državnog proračuna.
Među inim se to, do visine iznosa minimalne plaće, odnosi na neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju, koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, te neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor.
Vlada je donijela i odluku da će u nedjelju, 4. lipnja uredi državne uprave u županijama u kojima se održava drugi krug lokalnih izbora i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba, odnosno službenici koji rade na izdavanju potvrda za glasovanje, raditi za sve vrijeme glasovanja od 7 do 19 sati.
Drugi krug glasovanja održava se u sveukupno 83 grada i 249 općina, a naknade za obvezan rad državnim službenicima isplatit će se temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, ukupno 350 tisuća kuna.
Prihvaćena strategija EBRD-a za Hrvatsku do 2020.
Vlada je na sjednici prihvatila strategiju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku do kraja 2020. godine, do kada EBRD planira u Hrvatsku ulagati 200 do 300 milijuna eura godišnje, ponajviše u projekte privatnog sektora.
Predstavljajući strategiju ministar financija Zdravko Marić je istaknuo njene tri glavne smjernice – potpora konkurentnosti privatnog sektora, produbljivanje financijskog tržišta radi lakšeg financiranja manjih poduzetnika te promicanje boljeg poslovanja javnih poduzeća.
Strategiju bi 7. lipnja trebao odobriti i odbor direktora EBRD-a, što je preduvjet za njenu primjenu i kreditiranje.
Marić je podsjetio i da je EBRD od 1993. godine u Hrvatsku investirala preko 3,6 milijardi eura, većinom u privatni sektor, uz 30 milijuna eura bespovratnih sredstava za razne tehničke pomoći.
Novo ustrojstvo Ministarstva financija
Vlada je donijela i uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, koja donosi i novu sistematizaciju, s manjim brojem zaposlenih – predviđeno je 8.863 službenika i namještenika, odnosno 486 manje nego dosadašnjom sistematizacijom.
Cilj joj je bolje, funkcionalnije i racionalnije organiziranje ministarstva, povećanje učinkovitosti rada, rekao je resorni ministar.
Marić je kazao i kako ova uredba ne nosi nikakve spektakularne promjene, već se prvenstveno radi o tome da se ustrojbena jedinica koja se bavi javnim dugom podiže na jednu višu razinu, sukladno Strategiji upravljanja javnim dugom i Nacionalnom programu reformi.
Radi djelotvornijeg praćenja gospodarskih kretanja ustrojava se, pak, Uprava za makroekonomske analize, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose, a uredbom se i u okviru Uprave za gospodarstvo i financijski sustav jačaju poslovi vezani uz financijske analize poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu.
Oko tzv. poreznog USKOK-a nema bitnih promjena, on ostaje sastavni dio Porezne uprave, rekao je Marić.
Time se stvaraju i organizacijske pretpostavke za pripremu Hrvatske za predsjedanje Europskom unijom, istaknuo je ministar.
Vlada je izdala i nekoliko suglasnosti za zaduženje nekoliko jedinica lokalne uprave i samouprave.
Gradu Poreču dana je suglasnost za 15-godišnje zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), od 58,66 milijuna kuna, i četverogodišnji kredit kod Privredne banke Zagreb (PBZ), u iznosu od 21,33 milijuna kuna.
Ukupno 80 milijuna kuna Grad Poreč će koristiti za financiranje izgradnje i opremanja Osnovne škole i sportske dvorane Finida i Osnovne škole Žbandaj.
Gradu Bjelovaru Vlada je dala suglasnost za zaduženje kod Erste&Steiermarkische Bank u iznosu od 2,5 milijuna kuna na rok od pet godina, za kupnju zemljišta u naselju Sjever za izgradnju nove osnovne škole.
Općini Tinjan suglasnost je dana za podizanje 2 milijuna kuna kredita kod Zagrebačke banke na rok od 4 godine, za projekt izgradnje nove javne rasvjete.
Kod iste banke zadužit će se i Općina Đurđenovac, i to za 3,5 milijuna kuna, na 10 godina, za izgradnju nogostupa te izgradnju i asfaltiranje ceste za projekt „Kuća oproštaja“ u Bokšić Lugu te izgradnju društveno-vatrogasnog doma u Našičkom Novoma Selu.
Usvojene su i izmjene Odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između vlada Hrvatske i Mađarske o korištenju, održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na zajedničkoj državnoj granici.
Potpisivanje tog sporazuma planirano je u okviru 10. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za suradnju dviju zemalja, koja bi se trebala održati početkom lipnja u Rijeci.
Sporazumom će se urediti pitanje korištenja, održavanja i rekonstrukcije četiri osnovna granična mosta koji se nalaze na državnoj granici obje države i u zajedničkom su vlasništvu.
Riječ je o mostu preko Mure između Goričana i Letenje na graničnom prijelazu, potom mostu preko rijeke Mure između Goričana i Letenje na autocesti, mostu preko Drave između Terezinog Polja i Barča te mostu Drave između Donjeg Miholjca i Saboča.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
