Glavna tema na Europskom vijeću bila je Ukrajina i blokada Mađarske oko jamstva Ukrajini, kazao je premijer Andrej Plenković. Upozorio je na energetsku ovisnost Europe, istaknuvši potrebu energetske tranzicije. Potvrdio je i da Vlada nastavlja s mjerama za poboljšanje položaja umirovljenika.
“Mađarska blokira jamstvo od 90 milijardi eura Ukrajini”
Istaknuvši prioritete država članica EU-a, premijer Andrej Plenković kazao je da je glavna tema Europskog vijeća bila situacija u Ukrajini i kontinuirana podrška toj zemlji.
S druge strane, Mađarska trenutačno nije spremna dati suglasnost na izmjenu uredbe o višegodišnjem financijskom okviru, što onemogućava jamstvo za zajam od 90 milijardi eura dogovoren u prosincu.
– S obzirom na to da naftovod Družba ne radi i ne doprema naftu prema Slovačkoj i Mađarskoj, trenutačno nisu spremni dati suglasnost na izmjenu uredbe. Jamstvo za zajam od 90 milijardi eura, dogovoren u prosincu, ovim se onemogućava, što je i te kako loše primljeno od ostalih država članica, pojasnio je.
Premijer je podsjetio da se dogovori na razini šefova država i vlada trebaju poštovati, ali i naglasio da situacija još nije kritična.
– Smatramo da je dogovor na razini šefova država i vlada onaj koji se treba poštovati. Jučer se to nije dogodilo, ali u ovom trenutku postoji još prostora jer Ukrajina trenutačno ima sredstava za funkcioniranje i financiranje svojih obrambenih sposobnosti, naveo je.
>EU i Ukrajina postigli dogovor o Družbi: Hoće li Orban povući veto – ovisit će o više faktora
“Ratna zbivanja prijete globalnoj energetici”
Razgovaralo se i s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda, Antóniom Guterresom, o globalnoj situaciji i multilateralizmu, osobito o situaciji na Bliskom Istoku. Posebna rasprava bila je posvećena Cipru, gdje se na teritoriju zemlje nalaze britanske baze pogođene sukobima.
– Specifičnost je bila situacija na Cipru, gdje je država članica pogođena zbog britanskih baza, a čuli smo izvješće predsjednika Cipra, koji ujedno predsjedava Europskim vijećem, kazao je.
Tema se potom nastavila u kontekstu posljedica ratnih zbivanja na globalnu energetsku situaciju i ekonomske učinke na države članice.
– Novi moment u odnosu na početak rata je da su pogođena energetska postrojenja u brojnim zemljama, od Irana do više zemalja Zaljeva. To sada više ne utječe samo na transport nafte kroz Hormuški tjesnac – kroz koji ide 20 posto svjetske nafte – nego se dovodi u pitanje i dinamika proizvodnje. Ako dođe do toga, posljedice naftne krize trajat će dulje vrijeme, objašnjava.
>Izrael ponovno napao energetsku infrastrukturu Irana, unatoč upozorenju Trumpa
Europa ima visoku ovisnost o uvozu energenata
Premijer Plenković upozorio je i na visoku ovisnost Europe o uvozu energenata.
– Cijela Europa uvozi 90 posto svoje nafte, skoro 90 posto plina i 67 posto ugljena. Kada dolaze vanjski šokovi, onda smo mi kao ekonomije, kao kontinent, izrazito ranjivi na zbivanja koja su izvan našeg domašaja, rekao je.
Naglasio je da rješenje leži u energetskoj tranziciji i ulaganjima u obnovljive izvore energije, ali i u nuklearnu energiju.
– Način kako da se ta situacija ovisnosti promijeni je da napravimo energetsku tranziciju, da prelazimo na obnovljive izvore energije ili, kao što Hrvatska želi, da se vidi kako se bolje i više može ulagati u nuklearnu energiju koja u konačnici najmanje ima ugljičnog otiska, a najsigurnija je i doprinosi najviše, primjerice, za energetski miks kad je riječ o proizvodnji struje, poručio je.
Na pitanje o mogućem preuzimanju Ine, Plenković je kazao kako je napravljeno sve u njegovoj moći.
– Napravio sam sve što bi netko tko je ozbiljan, odgovoran i tko radi sukladno pravilima, mogao i trebao napraviti, ustvrdio je. Izrazili smo želju, napravili adekvatnu procjenu, sa svih mogućih aspekata ponudili cijenu koja je prava – oni je nisu prihvatili. U poziciji upravljanja s javnim novcem naših poreznih obveznika, ne možemo platiti afektivnu cijenu, apostrofirao je.
>Fico potvrdio: Zajam za Ukrajinu ostaje blokiran
“Podizanje minimalne mirovine dugogodišnja politika Vlade”
Upitan o inicijativi HSU-a o uvođenju minimalne mirovine istaknuo je da je podizanje minimalne mirovine i poboljšanje položaja umirovljenika dugogodišnja politika Vlade, koju podržavaju i koalicijski partneri, HSU.
– Kontinuirano radimo na poboljšanju mirovina – od povoljnijeg izračuna sa 75-25 na 85-15, ukidanja penalizacija za 120.000 korisnika, uvođenja obiteljske mirovine, dizanja minimalnih mirovina, do paketa pomoći koji obuhvaćaju gotovo sve naše umirovljenike, rekao je Plenković.
Najavio i daljnje korake.
– Čuo sam se s predsjednikom HSU-a, Veselkom Gabričevićem i dogovorili smo sastanak s novim ministrom Ružićem kako bismo vidjeli kako dodatno unaprijediti položaj naših umirovljenika, pojašnjava.
– Vodimo računa o onima, kojima smo i te kako zahvalni, za njihov doprinos Hrvatskoj, zaključio je, prenosi HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.