U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava se 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Na sjednici sudjeluje i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Uvodno se na sjednici obratio premijer Andrej Plenković.
“Strateški prioritet ove Vlade je ulazak u Schengen, na dnevni red političkog odlučivanja doći ćemo krajem ove ili iduće godine, a drugi prioritet je uvođenje eura”, kazao je u uvodnom govoru premijer Plenković.
Istaknuo je prednosti uvođenja eura.
“Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački roškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati i efekt na naš kreditni rejting”, rekao je premijer, prenosi HTV.
Dodao je da će to imati i utjecaja na olakšanje hrvatskog izvoza i na dolazak turista.
“Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe od ovuđenja eura do danas, može se zaključiti da su bruto plaće znatno povećale više od razine cijene. Plaće su rasle više, i to znači da je životni standard nakon uvođenja eura porastao”, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je rok za ispunjavanje svih obveza oko uvođenja eura kraj ožujka 2022. godine te je uvjeren da ćemo sve ispuniti. Uvođenje eura Vlada planira za 1. siječnja 2023.
Podsjetimo, u petak su Europska komisija i države članice europodručja s Hrvatskom potpisale Memorandum o razumijevanju u kojem se utvrđuju praktični koraci koji će Hrvatskoj omogućiti da započne s proizvodnjom eurokovanica nakon što dobije zeleno svjetlo za ulazak u europodručje.
Dombrovskis optimističan
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis govorio je da će biti potrebno vrijeme da se građani naviknu na uvođenje eura, ali da on, prema latvijskom iskustvu, može reći da je moguće spriječiti povećanje cijena zbog uvođenja eura te da su u toj zemlji čak i lanci supermarketa sudjelovali u toj kampanji.
Dombrovskis kaže da će biti potrebno provesti brojne prilagodbe, ali da to “potencijalno znači i niže kamate”.
“Nismo vidjeli da je rasla inflacija u državama koje su nedavno pristupile eurozoni, trima baltičkim državama. To je nešto što ćemo morati pratiti i naći način za rjašavanje, već razgovaramo s hrvatskim tijelima kako izbjeći previsoku inflaciju”, zaključio je.
