Premijer Andrej Plenković danas je predstavio ideju da se Zakonom o trgovini regulira rad nedjeljom, a trgovine bi radile najviše 16 nedjelja u godini.
U vezi Zakona o trgovini Plenković je rekao da on podrazumijeva pitanje zabrane rada nedjeljom, osim u 16 nedjelja tijekom godine, a vodilo bi se računa o načelu razmjernosti.
Slobodna nedjelja za sve one djelatnosti čiji rad nije nužan za nesmetano održavanje i odvijanje društvenih funkcija poglavito je društveno pitanje, pitanje civilizacijskog i kulturnog dosega i pitanje temeljnih društvenih vrijednosti te se država u ovom slučaju ne može i ne smije odreći svoje regulatorne uloge.
Tijekom prvog zatvaranja, na proljeće 2020. godine, Stožer je donio epidemiološku odluku i ukinuo rad trgovina nedjeljom. Približavanjem parlamentarnih izbora, mnogi su zaključili kako je neradna nedjelja HDZ-ov predizborni trik kojim nastoji okupiti birače s desnice.
Uoči parlamentarnih izbora 2020. godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković tvrdio je kako zagovara neradnu nedjelju i kako u javnosti postoji visoko suglasje oko tog pitanja. Pozvao se na ankete prema kojima oko 80 posto građana podržava stav da nedjelje budu neradne.
„Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav Vlade i HDZ-a. Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini, s kojima idemo uskoro u javno savjetovanje, a taj bi zakon iduća saborska većina mogla usvojiti.“, rekao je, ali i naglasio kako je to tema koja zahtijeva široku javnu raspravu i zakonsku podlogu.
I ministar gospodarstva Darko Horvat Jutarnjem listu potvrdio je tada kako Vlada pregovara s komorama, poslodavcima i sindikatima o izmjenama Zakona o trgovini, kojima bi nedjelja u tom sektoru bila neradan dan u većini godine. Naime, prijedlog je da od ukupno 52 nedjelje u godini, 14 nedjelja tijekom sezone ostane radno, a o tome koje će to biti, odlučivat će svaki poslodavac za sebe.
U rujnu 2020. Plenković je kazao kako se radi o predizbornom obećanju, neovisnom o situaciji.
“Smatramo kako je to dobro, kako je to u interesu obitelji i zdravog balansa između rada i odmora.”, poručio je Plenković i najavio da će Vlada tijekom ovog mandata izaći s prijedlogom zakona koji će tražiti balans između onoga da se u načelu ne radi i da omogućimo, zbog gospodarstva i turizma – jedan broj nedjelja koji bi bio radni.
Glasnogovornik Vlade Marko Milić u rujnu 2020. za Večernji list je kazao da pripremaju zakon kojim će se regulirati rad nedjeljom, vodeći računa o balansu između rada, odmora i provođenja vremena u krugu obitelji i najbližih.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović potom je krajem rujna kazao je da je HDZ još u svom predizbornom obećanju naglasio kako žele da nedjelja bude neradni dan i dan za obitelj.
“Imali smo konzultativni razgovor sa sindikatima, ali rekao bih da smo se dogovorili da će radna skupina vrlo brzo početi s radom. Nadam se da bi do kraja godine mogli imati konkretno rješenje.”, kazao je Aladrović, no rješenje i zakonska regulacija rada nedjeljom je izostala. Od tada, unatoč obećanjima, neradna nedjelja više nije bila u fokusu Plenkovićeve Vlade.
> U ime obitelji već tri godine od Plenkovićeve Vlade traži neradnu nedjelju
> Ministar Aladrović: ‘Do kraja godine rješenje o radu trgovina nedjeljom’
Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog UiO
Udruga U ime obitelji godinama poziva poslodavce velikih trgovačkih lanaca, kao i poslodavce svih nenužnih djelatnosti u Hrvatskoj, da omoguće svojim zaposlenicima da nedjelje i blagdane mogu provesti sa svojim obiteljima, a ne na radnom mjestu.
Još je 2017. godine udruga U ime obitelji podnijela Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.
Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.
Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Statistički i znanstveni pokazatelji
Reguliranje odnosno ograničavanje rada nedjeljom u skladu je i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je usvojio EP i koja mora biti implementirana u zakonodavstva članica do 2022. Neravnotežom između poslovnog i privatnog života osobito su pogođeni radnici u maloprodaji u kojoj u nas radi oko 82.000 tisuće žena.
Podaci Ministarstva financija RH – Porezni odjel (ISPU), objavljeni u travnju 2018., pokazuju da je promet u trgovinama nedjeljom najmanji, unatoč uvriježenoj praksi rada trgovina nedjeljom.
“Očekivali smo kako će Sabor RH, prije kraja mandata aktualne vlasti (kao što je najavljeno) donijeti Zakon o izmjenama i dopunama zakona o trgovini kojim bi se osigurale slobodne/neradne nedjelje i blagdani, sukladno iskazanim stavovima građana kroz nekoliko reprezentativnih istraživanja.”, istaknuo je uoči parlamentarnih izbora Hrvatski savez za nedjelju.
Različita sociološka istraživanja, uključujući i ono koje je za potrebe Hrvatskoga saveza za nedjelju provela IPSOS agencija (2017.), pokazuju petnaestogodišnje kontinuirano većinsko opredjeljenje naših građana za slobodnu nedjelju (60% do 80%).
U našem civilizacijskom krugu nedjelja se uvriježila kao nezamjenjivi dan tjednog odmora. Zaposlenost žena i podizanje djece nisu inkompatibilne aktivnosti ako postoji dobro razvijena institucionalna podrška zaposlenoj ženi majci. Stvarnost pokazuje ogroman deficit institucionalne podrške: standardna praksa još uvijek je gotovo isključivo petodnevni radni tjedan predškolskih odgojno-obrazovnih institucija. Državni zavod za statistiku iskazuje da je u veljači 2018. u trgovini radilo 103.487 žena, od kojih 76.543 u maloprodaji (71%). Prema podacima istog Zavoda, 2010. godine 61% zaposlenih žena u trgovini bilo je mlađe od 40 godina, a čak 47% imalo je između 18 i 34 godine.
U zemljama članicama EU praksa je raznolika, a u Hrvatskoj se često kao argument za potrebu rada trgovina nedjeljom navodi naša orijentiranost na turizam. Rad nedjeljom, uz neke izuzetke, brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Luksemburg, a propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Nizozemska, Slovenija, Španjolska… Izvan EU Norveška, a u Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom. Najveći broj naših turista dolazi iz zemalja u kojima se nedjeljom ne radi, pa ih ne bi iznenadilo niti da je to slučaj u Hrvatskoj.
Konačno, građani su se u različitim anketama jasno odredili i iskazali svoj stav da ne žele rad trgovina nedjeljom i blagdanima, kao i da žele zakonsko reguliranje radnog vremena u trgovini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa