Hrvatski savez za nedjelju koji se zalaže za omogućavanja neradne nedjelje trgovcima uputio je otvoreno pismo političkim strankama uoči parlamentarnih izbora.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Očekivali smo kako će Sabor RH, prije kraja mandata aktualne vlasti (kao što je najavljeno) donijeti Zakon o izmjenama i dopunama zakona o trgovini kojim bi se osigurale slobodne/neradne nedjelje i blagdani, sukladno iskazanim stavovima građana kroz nekoliko reprezentativnih istraživanja. Dok se u javnom prostoru to pitanje politizira i ideologizira, podsjećamo da je Hrvatski savez za nedjelju na nizu međunarodnih skupova analizirao društveni, kulturološki, demografski i gospodarski aspekt slobodne nedjelje. Ekonomske znanosti nepobitno tvrde da vrijeme predviđeno za kupovanje ne utječe pozitivno na cjelokupne gospodarske aktivnosti, a društvene znanosti ukazuju na niz negativnih posljedica koje rad i praksa kupovanja nedjeljom imaju za opće zdravlje pojedinca, obitelji i društva. Uoči parlamentarnih izbora želimo još jednom podsjetiti sve aktere u hrvatskom društvu na sljedeće argumente i polazišta:
Statistički i znanstveni pokazatelji
Podaci Ministarstva financija RH – Porezni odjel (ISPU), objavljeni u travnju 2018., pokazuju da je promet u trgovinama nedjeljom najmanji, unatoč uvriježenoj praksi rada trgovina nedjeljom. Tako se npr. u 2015. i u 2016. godini subotom kupovalo 89% više nego nedjeljom, a u 2017. prodaja subotom prosječno je premašila prodaju nedjeljom za 84%. Razlika je još veća pri usporedbi prometa u maloprodaji subotom i blagdanom. Tako je u 2015. godini prosječni promet subotom bio čak 151% veći nego prosječni promet blagdanom. U 2016. i 2017. godini prosječni promet u maloprodaji subotom premašuje promet praznikom za 144%.
Različita sociološka istraživanja, uključujući i ono koje je za potrebe Hrvatskoga saveza za nedjelju provela IPSOS agencija (2017.), pokazuju petnaestogodišnje kontinuirano većinsko opredjeljenje naših građana za slobodnu nedjelju (60% do 80%). I recentno istraživanje o zabrani rada trgovina nedjeljom koje je od agencije Promocija plus naručio RTL, provedenom od 5. do 8. svibnja ove godine, na 1300ispitanika, objavljujekako “više od 60 posto ispitanika smatra da treba ozakoniti trajnu zabranu rada trgovina nedjeljom i nakon što pandemija završi”. Među zagovornicima slobodne nedjelje je velik broj onih koji silom inercije u postojećim prilikama prakticiraju kupovanje nedjeljom, što nikako ne slabi vjerodostojnost njihovih stavova, naprotiv – znači da su i oni koji posjećuju trgovine nedjeljom (a istraživanja za potrebe nekih trgovačkih udruženja govore da je takvih čak 97%) sačuvali svijest o vrijednosti slobodne nedjelje do te mjere da smatraju kako je potrebno zakonski regulirati slobodu nedjelje. K tomu naše istraživanje pokazuje da 61% građana RH ne bi svojevoljno prihvatili rad nedjeljom, a ostali bi to prihvatili ukoliko bi rad nedjeljom bio 100% više plaćen (39%).
Civilizacijski i socijalni aspekt
Slobodna nedjelja za sve one djelatnosti čiji rad nije nužan za nesmetano održavanje i odvijanje društvenih funkcija poglavito je društveno pitanje, pitanje civilizacijskog i kulturnog dosega i pitanje temeljnih društvenih vrijednosti. To su vrijednosti društva u kojem je čovjek subjekt rada, a ne objekt za stjecanje profita, u kojem vrijednost čovjeka ima prednost nad vrijednošću kapitala. Stoga je ovo toliko važno pitanje da se država u ovom slučaju ne može i ne smije odreći svoje regulatorne uloge.
Zdravlje i posljedice za zdravstveni sustav
U našem civilizacijskom krugu nedjelja se uvriježila kao nezamjenjivi dan tjednog odmora. Nepoštivanje tog ritma uvelike potiče psiho-fizički umor, javljaju se stalna obolijevanja. Ispitivanje Eurofonda navodi da radnici koji rade nedjeljom imaju 1,3 puta veću mogućnost obolijevanja od radnika koji ne rade vikendima. EU 2000 pokazuju da rad nedjeljom povećava rizik od nesreće za 28%. Teret bolovanja, posljedice nesreća i prijevremena umirovljenja idu na teret države.
Demografsko značenje
Zaposlenost žena i podizanje djece nisu inkompatibilne aktivnosti ako postoji dobro razvijena institucionalna podrška zaposlenoj ženi majci. Stvarnost pokazuje ogroman deficit institucionalne podrške: standardna praksa još uvijek je gotovo isključivo petodnevni radni tjedan predškolskih odgojno-obrazovnih institucija. Državni zavod za statistiku iskazuje da je u veljači 2018. u trgovini radilo 103.487 žena, od kojih 76.543 u maloprodaji (71%). Prema podacima istog Zavoda, 2010. godine 61% zaposlenih žena u trgovini bilo je mlađe od 40 godina, a čak 47% imalo je između 18 i 34 godine.
Turizam i praksa drugih zemalja u hrvatskom okruženju
U zemljama članicama EU praksa je raznolika, a u Hrvatskoj se često kao argument za potrebu rada trgovina nedjeljom navodi naša orijentiranost na turizam. Tako, primjerice, Švicarska, koja je po broju stanovnika tek dvostruko veća od Hrvatske, od turizma zaradi godišnje gotovo 3,5 puta više od Hrvatske, iako njihove trgovine ne rade blagdanima, a vikendom su zatvorene od subote popodne do ponedjeljka ujutro. Susjedna Austrija je također vrlo sličan primjer. Najveći broj naših turista dolazi iz zemalja u kojima se nedjeljom ne radi, pa ih ne bi iznenadilo niti da je to slučaj u Hrvatskoj. Osim toga, pred zatvorenim dućanima nedjeljom (uglavnom sa stranom robom) brojni bi naši proizvodi i usluge dobili dodanu vrijednost, a najveću “dodanu” vrijednost dobilo bi naše dostojanstvo. Sluganski stav pred turistima nije ni profitabilan ni perspektivan ni održiv.
>Većina birača svih stranaka podržava omogućavanje neradne nedjelje trgovcima
>U ime obitelji već tri godine od Plenkovićeve Vlade traži neradnu nedjelju
Rad trgovina nedjeljom zbog turista ne može se opravdati valjanim razlozima. O iznimkama se tek može govoriti zbog vlastitih nacionalnih i lokalnih potreba. Nedjeljom bi trgovine mogle raditi neposredno prije nekih državnih blagdana/praznika (npr. nedjelja prije Dana državnosti, Božića, Nove Godine, itd.) i neposredno prije neradnih blagdana u jedinicama lokalne samouprave.
Povećanje plaće za rad nedjeljom
Povećanje plaće za rad nedjeljom i blagdanom je neophodno za djelatnosti koje su neophodne za neometano funkcioniranje društva: dežurnih medicinskih i farmaceutskih službi, policije, ugostiteljskih djelatnosti, javnog prometa, graničnih službi… Da društvo visoko vrednuje taj rad pokazuje činjenica da više od 60 % naših građana ne bi dragovoljno prihvatilo rad nedjeljom i blagdanom ni uz 100% povišicu satnice, a u nekim drugim zemljama ni u kojem slučaju ne bi pristali na rad nedjeljom postotak je još i veći (npr. u Austriji 95%). Stoga vrednovanje rada službi neophodnih za funkcioniranje društva država mora potvrditi izdašnom povišicom satnice za rad nedjeljom i blagdanima.
Otpuštanje radnika zbog dokidanja rada nedjeljom i blagdanima
Nitko razuman ne osporava važnost trgovinske djelatnosti, ali se utjecaj njihovih vlasnika zbog osjećaja moći koju im osigurava kapital čini neproporcionalno snažnim. S druge pak strane, brojni njihovi radnici imaju vrlo mala primanja. Ako uz to moraju raditi i nedjeljom, razumljivo je da napuštaju ta radna mjesta, i pod cijenu odlaska u inozemstvo. Stoga, ne da poslodavci nemaju razloga za otpuštanje radnika, već su primorani upošljavati studente i umirovljenike, a brojna im radna mjesta ostaju nepopunjena. Tome su svjedoci ne samo radnici već i kupci.
Nitko nije uvjerljivo pokazao da je netko dodatno zaposlen zbog rada nedjeljom, a neki su zagovornici rada nedjeljom, nevjerojatno precizno izračunali broj onih koji bi morali biti otpušteni – čak do 15.000. Za naše prilike to su posve nerealne brojke, jer su posebno trgovci svjedoci nedostatka radnika. Rad nedjeljom ne pridonesi cjelokupnoj gospodarskoj aktivnosti, ne pridonosi cjelokupnom prihodu od trgovine. Jedini pravi, ali prešućivani razlog zbog kojeg veliki trgovci (većinom u stranom vlasništvu) insistiraju na radu nedjeljom jest što na taj način žele posve istisnuti konkurenciju, dok je u isto vrijeme u državama iz kojih dolaze rad nedjeljom u pravilu zabranjen. Buduća Vlada RH bi morala pronaći način da zaštiti upravo male trgovce jer oni su jamac distribucije proizvoda malih proizvođača koje zbog brojnih razloga treba štititi i podupirati.
Stavovi građana obvezuju njihove zastupnike i zakonodavnu vlast
Konačno, građani su se u različitim anketama jasno odredili i iskazali svoj stav da ne žele rad trgovina nedjeljom i blagdanima, kao i da žele zakonsko reguliranje radnog vremena u trgovini.
Očekujemo od svih stranaka i političkih opcija, koje sudjeluju u parlamentarnim izborima, da se očituju o radu nedjeljom i blagdanima, jer građani i radnici su svoje rekli.”, stoji u priopćenju Hrvatskog saveza za nedjelju, kojeg potpisuje predsjednik koordinacijskog odbora Bože Vuleta.
Inače, članice Hrvatskog saveza za nedjelju: Savez samostalnih sindikata; Nezavisni hrvatski sindikati, Sindikat trgovine Hrvatske, Matica Hrvatskih sindikata, Franjevački institut za kulturu mira, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, Matica Hrvatska, Katolički bogoslovni fakultet Split, Srpska pravoslavna crkvena općina Zagreb, Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj, Udruga Cjelovit život, Forum Plus Hrvatska, Franjevački svjetovni red, Udruga Dalmacija za život, KDK Kršćanski društveni krugovi i Udruga mladih i studenata Split misli.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
