Plenković: Prihvatni centri za migrante neće biti na Zapadnom Balkanu, već u Sjevernoj Africi, Merkel: Svi su odgovorni za sve

Foto: Fah

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju u Bruxellesu da neće biti prihvatnih centara za migrante u području hrvatskog jugoistočnog susjedstva te da su na mini summitu o migraciji čelnici 16 zemalja Europske unije uglavnom razgovarali o prihvatnim centrima izvan EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Razgovaralo se uglavnom o mogućnostima prihvatnih centara koji bi bili izvan teritorija EU-a, nije bilo rasprave da bi to bilo unutar EU-a. Naprotiv, ideja je da se po uzoru na dogovore s Turskom, Jordanom, Libanonom pronađu rješenja koja bi spriječila veće migracijske valove u budućnosti”, rekao je Plenković novinarima nakon završetka mini summita o migracijama i azilu na koji se odazvalo 16 zemalja članica EU-a.

Višnja Starešina: Pribojavam se jer je naš Herr Plenković jedan od posljednjih fanova Frau Merkel

Zapadni Balkan ili Sjeverna Afrika?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit razmatra li se mogućnost da ti prihvatni centri budu i na zapadnom Balkanu ili samo u sjevernoj Africi, Plenković je rekao kako od toga vjerojatno nema ništa.

Moj je dojam da od tih spekulacija da bi to bilo u našem susjedstvu neće biti apsolutno ništa“, rekao je.

Plenković je rekao da je sastanak, koji je sazvao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, bio prigoda za otvorenu razmjenu mišljenja o tri teme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Policajac zapucao na granici: Napao ga je ilegalni migrant iz Irana

Prva je politika migracija i azila, gdje o njezinoj vanjskoj dimenziji postoji konsenzus i gdje postoji želje da se nastavi provedba dogovora između Turske i EU-a tako da EU isplati preostali dio sredstava koje je obećao te da se po tom modelu nađu slični aranžmani s drugim državama, osobito na sjeveru Afrike, primjerice Libijom, kako bi se onemogućio daljnji tijek ilegalnih migracija.

Revizija Dublinskog protokola do kraja godine

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugo je potpuni konsenzus o zaštiti vanjskih granica EU-a, a treće je pitanje sekundarnih migracija o čemu je načelno dogovoreno da se nastave razgovori o sedam zakonodavnih akata, uključujui reviziju Dublinske uredbe s ambicijom da se proces dogovaranja unutar EU-a dovrši do kraja godine, rekao je Plenković.

Austrijanci traže da pošaljemo vojsku na granicu s BiH, Vlada radi po želji Europske Komisije

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je po završetku sastanka da se svi slažu oko potrebe da se smanji broj ilegalnih migranata, da svi žele zaštitu vanjskih granica i da svi u EU trebaju snositi odgovornost po pitanju migracija.

“Ne može biti da se jedni bave samo s primarnom migracijom, a drugi samo sekundaronom”, rekla je Merkel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Merkel: Svi su odgovorni za sve

Svi su odgovorni za sve. Gdjegod je moguće želimo europsko rješenje. Gdje to nije moguće želimo dogovor onih koji to žele kako bi pronašli zajednički okvir za djelovanje”, dodala je njemačka kancelarka.

Rekla je da je na današnjem sastanku pokazano puno dobre volje i da će se sljedećih dana nastaviti raditi na traženju rješenja.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je rekao da su danas problemi s migracijama manji nego godinu dana ranije jer je EU poduzeo odlučne akcije te da danas “postoji politički pritisak u nekim zemljama članicama u vezi sa sekundarnim kretanjem migranata unutar EU-a”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.