Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je u završnom govoru u Hrvatskom saboru nakon rasprave o godišnjem izvješću o radu Vlade odbio kritike oporbe i pozvao na optimizam te da se kriza iskoristi kao jedinstvena prilika za jačanje povjerenja.
Plenković je najavio i da će minimalac biti prvi put biti veći od polovine prosječne plaće. Najavio je, među ostalim, i povećanje rodiljskih naknada na 1000 eura, kao poticajnu demografsku mjeru.
Roditeljske naknade
“Mjere za jačanje obitelji usmjerili smo na populacijsku, poreznu, socijalnu te stambenu politiku koje povećavaju dohodak kućanstva, omogućavaju bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života te pružaju dugoročnu sigurnost obiteljima”.
“Pomogli smo preko 23 tisuće mladih obitelji koje su riješile stambeno pitanje kroz POS-ov program ili subvencioniranim stambenim kreditima, što ćemo nastaviti do 2023. jer je dalo pozitivan demografski učinak. U tim obiteljima rođeno je ili usvojeno preko 4.100 djece”.
“Ulaganjima bez presedana nastavili smo s poboljšavanjem materijalnih uvjeta u vrtićima – u proteklih pet godina gradi se ili unaprjeđuje 500 vrtića što će se financirati i kroz Plan oporavka. U proteklih pet godina udvostručili smo roditeljsku naknadu, koja se odnosi na drugih šest mjeseci nakon poroda, te je podigli s 2.660 na 5.654 kune, što je gotovo na razini medijalne plaće”.
“Kao demografsku mjeru, podići ćemo je sljedeće godine na 7.500 kn za zaposlene i samozaposlene roditelje, a istodobno uvodimo očinski dopust od 10 dana za zaposlene i samozaposlene očeve i u visini od pune plaće“.
“Mjere za stvaranje pozitivnog društvenog ozračja za zasnivanje ili proširivanje obitelji, djecu i starije, usmjerene su na aktivan doprinos društvenih i gospodarskih aktera demografskoj revitalizaciji zemlje, poput općina, gradova i županija, organizacija civilnog društva te znanstvene i akademske zajednice”.
“Tu mislim i na poslodavce koji mogu osigurati kvalitetnija radna mjesta i veća primanja radnika, što smo im omogućili kroz porezne olakšice i bolje radne uvjete prilagođene roditeljima. U izradi su dva važna strateška dokumenata – Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2030. godine, te Nacionalni program za mlade – koji će postaviti okvir za osnaživanje mladih i demografsku obnovu Hrvatske”.
“U tijeku je provedba Popisa stanovništva, koji se prvi put provodio i digitalno i koji će nam biti polazište za nove populacijske i druge mjere”, naveo je Plenković.
O sljedećim aktivnostima
Govoreći o sljedećim aktivnostima, predsjednik Vlade istaknuo je da uz nastavak borbe protiv pandemije i ubrzavanje obnove treba raditi na eliminaciji malodušja i pokazati jedinstvo kako bi hrvatsko društvo bilo puno bolje nego što je sada. Dodao je da će, ako neki stalno budu radili na rušenju povjerenja, stalno biti prisutne tenzije.
Poručio je da će Vlada i dalje imati potporu hrvatskih građana bez obzira na to koliko se to nekome iz Švicarske možda ne sviđa, aludirajući ironično na tvrdnje predsjednika SDP-a Peđe Grbina da izvješće predsjednika Vlade zvuči kao da živimo u Švicarskoj ili Norveškoj.
Plenković je također odbio navode oporbe da DORH i policija, odnosno sudstvo, djeluju na mig izvršne vlasti, navodeći u prilog tomu nedavne presude, a poznato je da je upravo HDZ nedavno pravomoćno osuđen presudom Vrhovnog suda. Utjecaj je izmišljen iz “švicarske optike”, ali ne postoji i neće postojati, istaknuo je, navodi HRT.
Plenković je kazao da su u izvješću izneseni točni podaci, no kako se interpretiraju, dodao je ironično aludirajući na primjedbe oporbe, to je stvar “Švicaraca”.
Također je rekao da su oporbeni komentari zlonamjerni jer oporba ne želi vidjeti što je učinjeno u proteklih godinu dana te da je iznesena tek trećina.
Vezano uz pandemiju, Plenković je podsjetio da ona u Hrvatskoj traje više od 600 dana te da se građani svakodnevno pozivaju na cijepljenje cjepivom koje je Vlada nabavila u više nego dovoljnim količinama. Građane koji se nisu cijepili pozvao je još jedanput da to učine, a one koji su se cijepili dvjema dozama da se cijepe i trećom dozom jer je to ključno za suzbijanje epidemije.
Istaknuo je kako je Vlada u pandemiji poduzetim mjerama sačuvala radna mjesta, spasila poslodavce i spriječila val stečajeva i otpuštanja, a omogućila je i uspješnu turističku sezonu.
Obnova nakon potresa
Kad je riječ o obnovi od potresa, Plenković je rekao da njome nisu zadovoljni te da se ide u izmjene zakona kako bi se ona ubrzala. Istaknuo je da su svi kojima je bio potreban smještaj dobili alternativni smještaj. Oni koji su željeli ostati pokraj svojih razrušenih kuća, ostali su na temelju vlastite odluke, i to je bio njihov izbor.
“Dva razorna potresa nanijela su zaista težak udarac stambenom fondu. U njima je oštećeno 53.796 zgrada, od čega 15.932 nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. te 37.864 nakon razornog potresa na Banovini. Ti su potresi bili dodatan udarac mnogim našim sugrađanima i izazov za društvo na koji je, usred pandemije, trebalo odgovoriti i organizirati složen, financijski skup i dugotrajan proces obnove”.
“Najhitnije je trebalo organizirati privremeni smještaj u koji je dosad uloženo 25 milijuna kuna čime su obuhvaćene 1164 osobe, i financirat će se do daljnjeg. Financirane su hitne sanacije na 1871 zgradi”.
“Radi uspostavljanja transparentnog procesa obnove koji ne uključuje samo građevinske radove, već i pripremu projektne dokumentacije, pripremljen je Zakon o obnovi koji sada poboljšavamo, koji će vjerujem Sabor izglasati u petak, kako bi se ubrzao cijeli proces i povratak onih koji su potresom
stradali svojim domovima. Država će na sebe preuzeti financiranje konstrukcijske obnove”.
“Isto tako, stvaramo okvir i za samostalnu obnovu za koju će država osigurati potrebna sredstva, a vlasnicima stana čija se zgrada mora ukloniti, država će na njihov zahtjev osigurati zamjenski stan”.
“Osigurali smo 5,1 milijardu kuna iz Europskog fonda solidarnosti, 5,9 milijardi kuna iz Plana oporavka i 200 milijuna dolara zajmova od Svjetske banke”, kazao je.
O uvođenju eura
Vezano uz uvođenje eura, ustvrdio je da je to pitanje riješeno ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, koji podrazumijeva da se to provede kada Hrvatska za to bude spremna. Hrvatska je u Europskoj uniji više od osam godina i nakon 10 godina ta odluka je razumna i racionalna, a ratificirana je u Saboru i potvrđena na referendumu, rekao je predsjednik Vlade.
U vezi s cijenama goriva, Plenković je istaknuo kako je Vlada reagirala tako da ih stabilizira “bez da proizvođači i distributeri imaju veće štete”, a na korist građana.
O rastu prosječne i minimalne plaće
“Prosječna je neto plaća u kolovozu iznosila 7118 kuna što je na godišnjoj razini nominalni porast za 5,9%, odnosno 1445 kuna više nego prije 5 godina, a prvi je put u veljači ove godine premašila 7.000 kuna”.
“Podsjetit ću da smo od 2017. do danas osnovicu za izračun plaća za državne i javne službenike povećali za 17%, odnosno za 936 kuna, dok se od 2012. do 2017. nije mijenjala. Kako bismo financijski poduprli naše najugroženije sugrađane, sutra će Vlada donijeti odluku koju smo raspravili u ponedjeljak, kojom će se od siječnja minimalna neto plaća povećati za 350 kuna neto, s 3400 na 3750 kuna, odnosno na 500 eura neto, nakon konzultacija s našim socijalnim partnerima”.
“Tim značajnim povećanjem od čak 10,3% za 51.000 zaposlenih minimalnu plaću prvi put podižemo iznad 50% od prosječne plaće i iznad 60% neto medijalne plaće. Medijalna plaća je u kolovozu iznosila 6014 kuna. Podsjećam da je prije 5 godina minimalna plaća iznosila 38% od prosječne. Tako ćemo u pet godina minimalnu plaću podići za 50% odnosno za 1254 kune, ili četiri puta više nego u prethodne tri vlade”.
“To su konkretne mjere u korist zaposlenih s najnižim primanjima.U okviru Plana oporavka uložit ćemo dvije milijarde kuna za tržište rada i socijalnu zaštitu. Prilagodili smo zakon o radu novim zanimanjima i među prvima u svijetu omogućili zapošljavanje digitalnih nomada”.
“Kako bismo se prilagodili novim trendovima i osigurali da nitko ne bude isključen, u dijalogu sa socijalnim partnerima nastavit ćemo modernizirati radno zakonodavstvo koje će omogućiti nove oblike rada, poput rada na daljinu, i osigurati kvalitetnije uvjete rada radi veće ekonomske sigurnosti građana”, naveo je.
O civilnom društvu i zaštiti prava nacionalnih manjina
“Jačanje civilnog društva i zaštita prava nacionalnih manjina su među našim prioritetima. Želimo društvo u kojem se poštuju temeljna ljudska prava, u kojem se svi osjećaju jednakima i sigurnima, a posebno pripadnici nacionalnih manjina. U tom duhu, u suradnji s predstavnicima i saborskim zastupnicima nacionalnih manjina, donijeli smo Operativne programe za razdoblje 2020. – 2024. kako bismo nastavljali promovirati kulturu tolerancije u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina”.
“Nastavljamo podržavati organizacije civilnog društva koje su i tijekom ove krize bili partneri u pružanju podrške pojedinim skupinama u društvu”.
“Održavamo redovite polugodišnje sastanke sa Stalnim vijećem Hrvatske biskupske konferencije te kvalitetne odnose s Katoličkom Crkvom i svim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. Unaprijedili smo zakon o volonterstvu da bismo olakšali i potaknuli taj oblik društveno korisnog građanskog djelovanja”, kazao je.
O Hrvatima u BiH i hrvatskom jeziku u Srbiji
“Pomažemo Bosni i Hercegovini i štitimo položaj Hrvata koji moraju biti istinski ravnopravan, konstitutivni narod i imati svoje legitimne predstavnike u institucijama Bosne i Hercegovine i stoga želimo pravičnu, poštenu i pravodobnu izmjenu izbornoga zakona”.
“Uložili smo snažan prosvjed Srbiji u vezi s položajem hrvatskoga jezika u udžbenicima u Srbiji i očekujemo da se ta gruba netočnost ispravi”, ustvrdio je.
Govor u cijelosti pročitajte OVDJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
