Važno je da Hrvatska, kao zemlja koja se posljednja u nizu pridružila Europskoj uniji, razvija ideju mira, suradnje i zajedništva te da taj mirovni projekt ostane snažan unatoč krizi koju je prouzročio Brexit, izjavio je u utorak premijer Andrej Plenković u povodu Dana Europe.
“Važno je da Hrvatska, kao najnovija članica Europske unije, razvija upravo tu ideju zajedništva, suradnje, mira te izgradnje u gospodarskom, političkom i u svim ostalim sektorima i da ovaj kontinentalni mirovni projekt bude snažan unatoč krizi koju je prouzročio referendum o izlasku Ujedinjene Kraljevine”, kazao je Plenković na obilježavanju Dana Europe na zagrebačkom Europskom trgu.
Pritom je istaknuo i važnost rezultata drugog kruga francuskih izbora, u kojemu je pobijedio proeuropski kandidat Emmanuel Macron, kao “poruke ohrabrenja”. Dobro je da zemlja utemeljiteljica upravo sada šalje poruku jačanja europskog projekta, ocijenio je premijer.
Podsjetio je da je ovo je ujedno i Dan pobjede nad fašizmom, čega se također treba prisjetiti i obilježiti.
“Hrvatska kao odgovorna zemlja demokratskih vrijednosti s 25 godina međunarodnog priznanja time čini važan dio modernoga demokratskog svijeta i naravno Europe”.
Osvrnuvši se na odluku Italije da od srijede na svojim vanjskim granicama privremeno suspendira schengenski režim zbog summita G7 u Taormini, na kojemu se očekuje i američki predsjednik Donald Trump, šef hrvatske vlade je kazao da je to plod terorističkih napada koji su pogodili Europu i da je nekakav mehanizam sustavnih kontrola potreban.
“Cijeli ovi revidirani schengenski zakoni i sustavne kontrole na granicama su plod Bataclana, Stade de Francea, Zaventema, Molenbecka, onih mjesta koje direktno ne vežete za tu kontrolu kad ste na granicama, ali nekakav mehanizam sustavnih kontrola ulaska i izlaska je potreban”, kazao je Plenković i dodao da se na prijetnju terorizma, tamo gdje su se ti napadi dogodili, “gleda na bitno drugačiji način”.
Dan Europe obilježava se 9. svibnja na obljetnicu govora 1950. godine Roberta Schumana, tadašnjeg francuskog ministra vanjskih poslova, koji je iznio ideju o novom obliku političke suradnje u Europi s pomoću koje bi rat među europskim državama postao nezamisliv. Schumanova deklaracija je postavila temelje za francusko-njemačku pomirbu i za europsku zajednicu za ugljen i čelik i smatra se začetkom današnje Europske unije i početkom integracijskog procesa europskih država.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Hina/mš
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.