Plenković za Sud Europske unije kandidira SDP-ov izbor i ženu koja je bila protiv referenduma o braku

Plenković Rodin Ćaleta
Foto: fah, Pravni fakultet u Zagrebu Fotomontaža: narod.hr

Početkom veljače u Hrvatskom saboru se održala sjednica Odbora za europske poslove na kojemu se raspravljalo o Izvješćima o kandidatima Republike Hrvatske za suce Suda pri Sudu Europske unije. Vlada Andreja Plenkovića je tako predložila Sinišu Rodina i Tamaru Ćapetu kao kandidate za suce Suda pri Sudu Europske unije, a riječ je o lijevim kadrovima, koje je na sjednici u ime Vlade predstavio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je Sud Europske unije?

No, krenimo redom. Europska unija ima svoj vrhovni sud, a koji se jednostavno zove Sud Europske unije. On se sastoji od Suda i Općeg suda te u njegovom radu sudjeluje 28 sudaca iz svake zemlje članice Europske unije. Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska i donedavno Velika Britanija, imaju 6 stalnih mjesta u sudskom sastavu, dok su ostala 22 rotacijska.

Svaka zemlja članica, odnosno Vlade zemalja članica samostalno predlažu svoje kandidate, pa tako Hrvatska trenutno na Sudu Europske unije ima troje sudaca, od čega je jedan član Suda, a drugo dvoje članovi Općeg suda. U narednom razdoblju, Hrvatska će imati dva člana Suda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rodin Milanovićev izbor, Ćapeta protiv referenduma o braku

Trenutni član Suda je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Siniša Rodin koji će, ako ponovno bude izabran, obnašati svoj treći mandat. Naime, Sucu Rodinu, 2013. godine je započeo privremeni mandat koji je trajao do 2015. godine, pa ga je Milanovićeva Vlada ponovno predložila za suca u mandatnom razdoblju od 2015. do 2021. godine, da bi ga sada ponovno predložila Plenkovićeva Vlada za mandatno razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Što se tiče kandidatkinje Tamare Ćapete, profesorice s Pravnog fakulteta u Zagrebu, njoj će ukoliko bude odabrana to biti prvi mandat na Sudu Europske unije. Riječ je o profesorici koja je 2013. godine uoči referenduma o braku potpisala priopćenje kojim se niz pravnih stručnjaka protivi “donošenju ustavne odredbe o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene” jer takvu odredbu smatraju “ne samo diskriminatornom, već i krajnje štetnom iz perspektive zaštite temeljnih ljudskih i manjinskih prava”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odbor u kojem HDZ ima većinu jednoglasno donio mišljenje o kandidatima

Na već spomenutoj sjednici Odbora za europske poslove, pozitivno mišljenje o kandidatima Rodinu i Ćapeti doneseno je jednoglasno. Za izvješće je glasovalo 14 prisutnih saborskih zastupnika, a to su redom predsjednik Odbora Domagoj Hajduković (SDP), potpredsjednik Odbora Domagoj Ivan Milošević (HDZ), potpredsjednik Odbora Bojan Glavašević (NZ), Krešimir Ačkar (HDZ), Marijana Balić (HDZ), Danica Baričević (HDZ), Gari Cappeli (HDZ), Ivan Ćelić (HDZ), Erik Fabijanić (SDP), Ivana Posavec Krivac (SDP), Matko Kuzmanić (SDP), Marko Pavić (HDZ), Marijana Petir (NZ) i Davor Ivo Stier (HDZ).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na sjednici nisu bili prisutni Stjepo Bartulica (Domovinski pokret) i Zvonimir Troskot (Most), a bez prava glasa sjednici su prisustvovali članovi Europskog parlamenta Karlo Ressler (HDZ) i Tomislav Sokol (HDZ).

Plenković za sutkinje Općeg suda EU također gurao lijeve kadrove

Kako je spomenuto na početku teksta, Sud Europske unije dijeli se na Sud i Opći sud, te na potonjem Hrvatska ima dvije sutkinje koje je Vlada Andreja Plenkovića kandidirala na mandatno razdoblje od 2019. do 2025. godine.

Vesna Tomljenović je tako bila kandidatkinja Milanovićeve Vlade u mandatnom razdoblju od 2013. do 2019. da bi ju Plenkovićeva Vlada ponovno kandidirala 2019. godine. Zajedno sa sutkinjom Tomljenović, Plenkovićeva Vlada je za isto mandatno razdoblje predložila i sutkinju Tamaru Perišin, koja je prije toga bila posebna savjetnica ministrice obrazovanja Blaženke Divjak te se također nalazi među potpisnicima pisma kojim se protivi donošenju ustavne odredbe o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaključno, u razdoblju od najmanje 2021. do 2025. godine Hrvatska bi pri Sudu Europske unije trebala imati četvero sudaca koji su redom ili kadrovi već birani u Vladi Zorana Milanovića, ili kadrovi koji su se oštro protivili ustavnoj zaštiti braka kao zajednice isključivo jednog muškarca i jedne žene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.