Guranje femicida ili teškog ubojstva ženske osobe kao novog pojma u Kazneni zakon, što Vlada predlaže nakon popuštanja pritiscima feminističkih udruga i tijela Europske unije Grevio koje nadzire provedbu Istanbulske konvencije, očekivano je naišlo na neodobravanje od strane struke. Prijedlog su bez preuveličavanja, popljuvali suci Vrhovnog suda RH i Hrvatska odvjetnička komora.
Već je u rujnu bilo jasno kako je uvođenje novog zločina u Kazneni zakon – femicida, sporno. Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar tada je za Narod.hr već je tada upozoravala kako je riječ o diskriminatornom pojmu i pitala se vrijedi li život žena više od života muškaraca.
Ovaj prijedlog nastao je tjedan dana otkako je početkom rujna Grevio, tijelo Europske unije koje nadzire provedbu Istanbulske konvencije, kritiziralo Hrvatsku u svojem velikom izvješću.
Sredinom rujna, Vlada je brže-bolje objavila veliki set izmjena raznih zakona i pritom je podlegla pritiscima feminističkih udruga.
Možda će vas zanimati
Kud GREVIO okom, tud Plenković skokom: Kako je Vlada nakon izvješća o Istanbulskoj, brzinski udovoljila zahtjevima feministica
Što se događalo od objave izvješća GREVIO-a do Plenkovićevog velikog predstavljanja paketa mjera za zaštitu žena i djece
Pogledajte tko je sjedio u radnoj skupini
Kao jedna od najvažnijih promjena u prijedlogu izmjene Kaznenog zakona je uvođenje novog kaznenog djela koje se tiče isključivo žena kao žrtvi.
U kojem će smjeru izmjene ići bilo je jasno tek pogledom na sastav radne skupine koja je iznjedrila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
Među sutkinjama, predstavnicima DORH-a, Ministarstva pravosuđa i uprave MUP-a, profesora s pravnih fakulteta, u radnoj skupini sudjelovalo je niz predstavnica feminističkih udruga. Dvoje odvjetnika Autonomne ženske kuća Zagreb), pravna savjetnica Savjetovališta udruge B.a.B.e., predstavnica udruge Domine, odvjetnica Zaklade Solidarna, odvjetnica inicijative Spasi me, pravnog tima Ženske sobe…
Možda će vas zanimati
Ideološko politikanstvo: Po čemu je Veljača kvalificirana za sastanke s Plenkovićem?
I dok Caritas doista radi nešto konkretno po ovom pitanju, nejasno je što je Jelena Veljača radila na ovom sastanku.
Njihov je prijedlog zakona u koji je uvršten i femicid trenutno u javnom savjetovanju.
Možda će vas zanimati
'Progresivna' ljevica u punom 'sjaju' protiv muške krunice s transparentima kao kod Čavajde: Tko stoji iza prosvjeda?
Ženska mreža je konglomerat raznih ‘ljudsko pravaških’, eko, ženskih i inih udruga od kojih je velik dio s adresom u dijelovima hrvatske u kojoj živi veći postotak pripadnika srpske nacionalne manjine
Svoje primjedbe dali su suci Vrhovnog suda RH, ali i Hrvatska odvjetnička komora.
Prijedlog naišao na žestoku kritiku svih sudaca Vrhovnog suda RH
17. listopada u javnu raspravu uključili su se ”svi suci Vrhovnog suda RH”. Oni napominju da se u obrazloženju prijedloga ističe da je od 2020. do 2023. bilo 11 pravomoćnih presuda za kazneno djelo teškog ubojstva iz članka 111. točke 3. KZ/11. (teško ubojstvo bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao). Dvije žrtve su bili muškarci, a devet su bile žene.
Od potonjih devet, u šest predmeta bila je riječ o partnerskom odnosu, a u tri predmeta počinitelj je bio sin koji je ubio majku. Dakle, u svim tim predmetima riječ je o bliskim osobama prema članku 89. stavku 9. KZ/11.Osim što naglašavanju da već postoji kazneno djelo teškog ubojstva člana obitelji kojeg je počinitelj ranije zlostavljao, suci Vrhovnog suda prigovaraju da prijedlog izmjena Kaznenog zakona ”ne daje znanstveno-stručne razloge za uvođenje kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe”.
Suci Vrhovnog suda: Prijedlog je političke naravi
Ovu snažnu kritiku Vladi začinili su i konstatacijom ”da ne postoje znanstveno-stručni razlozi za uvođenje novoga oblika teškog ubojstva” i da je ” razlog ovakvog prijedloga političke naravi”.
Osim toga, ističu suci Vrhovnog suda koji su očito bili jednoglasni oko svog doprinosa javnoj raspravi, da se u prijedlogu ističe ”nultu stopu tolerancije nasilja prema ženama” kao da ne postoji nulta stopa tolerancije nasilja prema svim osobama, nevezano uz spol.
”Odredba je u biti zasnovana na spolnoj neravnopravnosti i suprotna je ravnopravnosti spolova”
Prijedlog uvođenja teškog ubojstva ženske osobe neprihvatljiv je s ustavnopravnog, konvencijskopravnog i kaznenopravnog aspekta.
Možda će vas zanimati
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar o uvođenju femicida u Kazneni zakon: Vrijedi li život žene više nego život muškarca?!
Hrabar upozorava na opasne premise najavljenih izmjena zakona vezanih za nasilje nad ženama koje Plenković provodi u suradnji s feminističkim udrugama
Prema članku 3. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske ravnopravnost spolova je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka i Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Predložena odredba uvodi veću kaznenopravnu zaštitu žena u odnosu na muškarce u usporedivoj situaciji.
Stoga je predložena odredba u biti zasnovana na spolnoj neravnopravnosti i stoga je suprotna ravnopravnosti spolova kao jednoj od najviših vrednota ustavnog poretka. Ustavnopravno nije prihvatljivo da žrtve jednog spola uživaju pojačanu ili veću kaznenopravnu zaštitu od žrtava drugog spola.
”Stupnjevanje ljudskih života prema vrijednosti osobe strano je kaznenom pravu”
Osim toga, stupnjevanje ljudskih života prema vrijednosti osobe strano je kaznenom pravu. Svi su životi jednaki jer članak 21. stavak 1. Ustava jamči jednako pravo na život svakom ljudskom biću. S tim je obrazloženjem ukinut kvalificirani oblik teškog ubojstva kada je žrtva dijete ili maloljetna osoba.
Izdvajanjem ubojstva žene izgleda da se životu žene daje veća vrijednost od života muškarca. To je diskriminatorno i ustavnopravno neprihvatljivo.
Napominju i da bi za počinitelja/icu koji ubije blisku žensku osobu (primjerice, majku ili sestru) maksimalna kazna bi bila kazna dugotrajnog zatvora četrdeset godina.
Za počinitelja/icu koji ubije blisku mušku osobu maksimalna kazna bi bila kazna zatvora dvadeset godina i da se time u stvari život bliske ženske osobe vrednuje više nego život bliske muške osobe. To je kaznenopravno nerazumno i neprihvatljivo.
Suci Vrhovnog suda pitaju se što je s onima koji ”mijenjaju spol”?!
Suci vrhovnog suda prepoznali su i novi mogući problem, ironično ili ne. Naime, pitaju se što s osobama koje su u postupku ”promjene spola (u tijeku je hormonalna i kirurška terapija), ubojstvo transrodne osobe ili ubojstvo međuspolne osobe?”.
Soju oštru kritiku začinili su komparacijom s pravnim sustavima koji Hrvatskoj obično služe kao uzor i zaključili kako takvo kazneno djelo ne sadrže kazneni zakoni Njemačke, Austrije, Švicarske, Danske, Norveške, Švedske, Nizozemske.
Prigovori Hrvatske odvjetničke komore
”Hrvatska odvjetnička komora smatra da postojeći zakonodavni okvir omogućuje kažnjavanje počinitelja kaznenog djela teškog ubojstva bliske osobe koju je već ranije zlostavljao te ne postoje ustavnopravni, konvencijskopravni te kaznenopravni razlozi za uvođenje novog posebnog oblika teškog ubojstva kojom bi se omogućila kaznenopravna zaštita u slučaju ubojstva bliske ženske osobe”, stoji u njihovoj promjedbi.
Naime, odredbom članka 111. točkom 3. Kaznenog zakona propisano je da će se kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kazniti onaj tko ubije blisku osobu koju je već ranije zlostavljao.
Možda će vas zanimati
Analizirali smo izvješće GREVIO-a o Hrvatskoj: Pohvale, zamjerke i zapovijedi čuvara Istanbulske konvencije
Skupina stručnjaka Vijeća Europe koji nadziru provedbu Istanbulske konvencije, zatražili su od Hrvatske niz mjera poput prilagodbe ugovora sa Svetom stolicom, izmjena u školstvu i pravosudnom sustavu
U obrazloženju prijedloga novog članka 111. a Kaznenog zakona navodi se da je u razdoblju od 2020. do 2023. zabilježeno 11 pravomoćnih presuda za kazneno djelo teškog ubojstva iz članka 111. točke 3. Kaznenog zakona (teško ubojstvo bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao). U 9 slučajeva žrtve su bile žene, dok su muškarci bile žrtve u 2 slučaja.
Zakon je i do sada omogućavao teže kažnjavanje
HOK poručuje da nema potrebe za uvođenjem novog oblika teškog ubojstva, a sve stoga jer i postojeći zakonodavni okvir omogućuje teže kažnjavanje ubojstva žena žrtava koje su prethodno, što predlagatelj i navodi da je utvrđeno analizom predmetnih presuda, bile izložene ranijem zlostavljanju.
Napominju da su žrtve takvog kaznenog djela i muškarci i da se predlagatelj izmjena zakona uopće na to ne osvrće.
Neravnopravni položaja počinitelja
Hrvatska odvjetnička komora smatra da bi se uvođenjem novog posebnog oblika kaznenog djela teškog ubojstva dovelo do neravnopravnog položaja počinitelja, koji bi ovisio o tome je li žrtva muškarac ili žena.
Vlada predlaže protuustavne izmjene Zakona
Hrvatska odvjetnička komora smatra da bi se propisivanjem novog posebnog oblika kaznenog djela teškog ubojstva bliske ženske osobe kršile odredbe Ustava Republike Hrvatske i to članak 3. kojim je propisana ravnopravnost spolova kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava te članak 14. kojim je zajamčena ravnopravnost građana po spolu i jednakost pred zakonom.
Smatraju da se time krši i članak 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojim je zajamčena ravnopravnost žene i muškarca, članak 20. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kojim je zajamčena jednakost svih pred zakonom, članak 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kojim je zajamčena zabrana diskriminacije po spolu i članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kojim je zajamčena ravnopravnost žena i muškaraca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa