Skupina stručnjaka Vijeća Europe koji nadziru provedbu Istanbulske konvencije, zatražili su od Hrvatske niz mjera poput prilagodbe ugovora sa Svetom stolicom te izmjena u školstvu i pravosudnom sustavu.
Stručnjaci, članovi skupine koji po nalogu Vijeća Europe provjeravaju usklađenost društava i državnih struktura s odredbama Istanbulske konvencije, ocijenili su da se Hrvatska trudi ispuniti zadaće koje su pred nju postavljene, ali da mora poduzeti dodatne napore.
Riječ je o skupini nazvanoj GREVIO (Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence – Skupina stručnjaka u akciji protiv nasilja nad ženama i nasilja u kući). Riječ je o “neovisnim” stručnjacima, što znači da skupina nema formalnu podlogu za djelovanje, ali ima formalne ovlasti.
Zamjerke Hrvatskoj jer se još nije navikla na “rodnu” ideologiju
Uz konkretne zamjerke, kao što su nedostatak mjera i kapaciteta kojima bi se spriječilo nasilje nad ženama, stručnjaci zamjeraju Hrvatskoj i to što se još nije navikla na “rodni” pristup fenomenu nasilja i što je i dalje previše patrijarhalna.
U dokumentu na 73 stranice, objavljenu 4. rujna 2023., sadržane su ocjene, zamjerke, preporuke i zahtjevi upućeni Hrvatskoj kao i odgovori hrvatskih vlasti na njih.
>GREVIO šalje Hrvate na popravni oko Istanbulske konvencije: Nismo još naučili što je rod i previše smo patrijarhalni
Iz dokumenta ne proizlaze samo konkretne pojedinosti vezane za tijek provedbe Istanbulske konvencije, nego on daje uvid u utjecaj koji Istanbulska konvencija ima na strukturu hrvatskog društva i političkog sustava.
Točnije, postaje jasno da cilj Istanbulske konvencije nije sprječavanje nasilja nad ženama, nego izmjene društvenih vrijednosti, normi i odnosa, što je također vidljivo iz sadržaja dokumenta.
Promjena definicije nasilja mijenjanjem definicije društva
U tom smislu, Istanbulska konvencija predstavlja i pokušaj izmjene definicije nasilja izmjenom same paradigme temeljnih društvenih struktura.
Loading...
Reload document 
Open in new tab GREVIO se pritom stavlja u položaj paradržavnog tijela, čiji autoritet nema uporište u hrvatskim zakonima niti u odredbama međunarodnih organizacija kojih je Hrvatska član, ali unatoč tome detaljno analizira sve državne i društvene strukture i odnose i zahtijeva izmjene ponašanja ondje gdje to smatra shodnim.
GREVIO je temeljito analizirao odnose u Hrvatskoj, od formalnih okvira do privatnih i donio odgovarajuće ocjene, preporuke i zahtjeve. U komentarima hrvatskih vlasti vidljivo je da je Hrvatska predana ispunjenju svih tih zadaća i da poduzima strukturne korake kako bi se uskladila s njima.
Borba protiv nasilja nad ženama nije temeljni cilj konvencije
Iz dokumenta je također vidljivo da GREVIO promatra sve pojave nasilja i reakciju države i društva na njih, analizira strukturnu podlogu za nasilje i borbu protiv njega.
U tom smislu, dade se lako zaključiti da hrvatsko zakonodavstvo i državna tijela i mimo Istanbulske konvencije raspolažu mehanizmima sprječavanja obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama.
>GREVIO u nadzoru hrvatskih institucija: Posljedica ratifikacije kontroverzne Istanbulske konvencije
No, dokument također jasno pokazuje da borba protiv nasilja nad ženama nije temeljni cilj skupine niti same Istanbulske konvencije. Cilj je očito preobrazba društva, a pritom i novo definiranje nasilja u skladu sa željenom novom podjelom uloga u društvu.
Pritom se tradicionalni odnosi i strukture poput braka, obitelji i društvenih autoriteta smatraju smetnjom i samima po sebi izvorima nasilja. Nasilje dakle postaje već samo pozivanje na tradicionalne društvene odnose.
GREVIO pritom važnu ulogu pridaje nevladinim udrugama, posebice udrugama za prava žena i jednakost među spolovima, one mu predstavljaju važan izvor informacija i poziva državu da im dodijeli više novaca.
“Rodni” pristup kao nova religija kojoj se svi trebaju podrediti
Nadalje, jednakost među spolovima ovdje je zacijelo zastario izraz, budući protagonisti Istanbulske konvencije sam biološki utemeljen izraz “spol” očito smatraju izvorom nasilja sam po sebi i umjesto toga nameću neodređeni izraz “rod” kao mjerilo.
U tom smislu, među zahtjevima koji se nameću Hrvatskoj dosljedno se spominje “rodni” pristup naspram tradicionalnom odnosu među spolovima.
>GREVIO u nadzoru: Kako je Plenković obmanjivao Hrvate interpretativnom izjavom koja nema nikakav učinak?
Stoga se i u katalogu mjera koje se traže od Hrvatske ne navode samo konkretni potezi koje pravna država čini kako bi spriječila nasilje, uključujući i ono utemeljeno na spolu, nego svekolika promidžba rodne ideologije i to na institucionalnoj razini, dakle u državnim strukturama, kao i u svim porama društva, sve do promicanja te ideologije u medijima.
Štoviše, iz dokumenta proizlazi da je upravo promicanje rodne ideologije glavna zadaća koja se nameće Istanbulskom konvencijom.
Društvene norme ne trebaju kreirati izabrani zastupnici, nego zagovornici rodne ideologije
Te se mjere, smatraju stručnjaci Vijeća Europe, trebaju provoditi uključivanjem zagovornika rodne ideologije u političko odlučivanje, financijskom potporom njima i njihovim udrugama, ustrajanjem na promjenama u rječniku i nametanjem terminologije koja bi u skladu s rodnim (gender) pristupom i sustavnim ograničavanjem utjecaja onih koji se tome protive.
Ako se uzmu u obzir sva mjerila demokratskog društva iz 20. stoljeća, svi ti zahtjevi mogu se označiti kao totalitarni, jer predstavljaju borbu protiv općih vrijednosti, opće volje, prihvaćenih društvenih normi, legitimiranja političkih odluka i u konačnici same legalnosti, jer ne poštuju institucije države i društva kao ni postojeći pravni poredak.
Ocjene koje GREVIO pritom daje Hrvatskoj, popraćene su “primjedbama”, “požurnicama”, “preporukama”, “snažnim preporukama” ili “snažnim ohrabrenjima”, što u terminologiji formalne komunikacije, posebice u međunarodnim strukturama, ima posebnu težinu. Primjerice “snažno ohrabrenje” uvijek uvijek je izraz pritiska i u biti predstavlja zahtjev koji se ne smije odbiti.
U tom kontekstu, GREVIO “snažno ohrabruje” Hrvatsku da mijenja i neke zakone koje smatra lošima.
GREVIO je iznad zakona
Općenito, GREVIO ne krije da je iznad zakona i drugih postojećih državnih obveza.
Primjerice, odgovarajući na zahtjeve za mjerama u cilju promjene “mentaliteta i ponašanja”, posebice u obrazovnom sustavu, hrvatske vlasti poput dobrog učenika detaljno opisuju kako su školskom kurikulumu predvidjele mjere i programe protiv nasilja, ali i one koje su u skladu s “rodnim” pristupom.
Problem su ugovori sa Svetom Stolicom?!
GREVIO nadalje upozorava da je otkrio kako je Hrvatska sklopila sporazume sa Svetom Stolicom, “prema kojima sve javne osnovne i srednje škole moraju imati katoličko vjersko obrazovanje te da obrazovni sustav mora uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike”.
>Istanbulska konvencija je usvojena 2018., a sada MVEP traži uvođenje ‘trećeg spola’ na osobne iskaznice
GREVIO napominje da poštuje činjenicu postojanja međunarodnih ugovora, ali podsjeća da Hrvatska mora spriječiti sve oblike “sociokulturnog ponašanja, uključujući i one vjerski utemeljene”, koji sprječavaju “puno ostvarenje ženskih prava”.
Vlada ‘riješila’ problem cjelodnevnom nastavom?
Hrvatska je pokušala uvjeriti stručnjake Vijeća Europe da ne trebaju biti zabrinuti zbog mogućeg lošeg utjecaja Crkve, jer je u školskom programu poduzela odgovarajuće mjere da se to ne dogodi. Ogovorila da je već uvela eksperimentalni program cjelodnevne škole u kojemu su sadržani i alternativni programi kao zamjena vjerskom obrazovanju.
GREVIO također traži od Hrvatske između ostaloga da se u svim programima vezanim za društveno i pravno ophođenje s nasiljem uvede “rodni pristup” i uklone “seksistički stereotipi”.
Nadalje, od Hrvatske se zahtijeva da se u pravosudnim i upravnim tijelima koja se bave nasiljem angažiraju isključivo stručnjaci koji su prije toga bili podvrgnuti treningu ponašanja u skladu s Istanbulskom konvencijom.
Detaljna analiza hrvatskog društva, hrvatske vlasti poslušno slijede preporuke
Popis zahtjeva stručne skupine Vijeća Europa i hrvatskih odgovora na njih otkriva kako je riječ o detaljnoj analizi hrvatskog društva i državnog sustava kako bi se ustanovile strukturne značajke i oblici ponašanja koji se moraju izmijeniti i uskladiti s odredbama Istanbulske konvencije.
>Istanbulska konvencija ‘potkopava obitelj i brak’; pogledajte porazne ishode sličnog španjolskog zakona
Hrvatska je službeno odgovorila na te zahtjeve, također detaljno, ukazujući na vlastite napore prilagodbe toj međunarodnoj konvenciji. To uključuje zakonske izmjene, strukturne promjene uključujući i promjene u institucijama, nametanje pravila ponašanja, promicanje rodne ideologije na svim razinama društva, kao i financijsku potporu udrugama koje djeluju u tom smjeru i njihovo uključivanje u političke odluke i administrativne postupke.
Nasilje nad ženama nije se smanjilo, to nije bio ni cilj
Narod.hr u više je navrata upozoravao da Istanbulska konvencija nema za cilj sprječavanje nasilja nad ženama i uopće nasilja u obitelji, nego prije svega nametanje rodne ideologije.
Naposljetku, sve mjere sprječavanja nasilja sadržane u Istanbulskoj konvenciji već su predviđene hrvatskim zakonima.
U međuvremenu, pokazalo se da provedba Istanbulske konvencije nije uopće pridonijela smanjenju nasilja ni u kojem obliku. Ali je pokrenula proces preobrazbe hrvatskog društva i njegove prilagodbe rodnoj ideologiji. Stvorila je preduvjete za daljnji rast političkih snaga poput Možemo i dominaciju odgovarajućih skupina u javnom prostoru i institucijama.
Taj se proces nastavlja, jer se skupine kao što je GREVIO ponašaju kao paradržavna tijela, koja su u stanju nametnuti vlastima svoja pravila mimo ustavnih tijela poput Vlade ili Sabora, ne obazirući se na ustavne i sve druge zakonske odredbe, a ponajmanje na mjerila koja vrijede u hrvatskom društvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
