GREVIO, skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama ocijenili su da se Hrvatska trudi ispuniti zadaće koje su pred nju postavljene Istanbulskom konvencijom, ali da mora poduzeti dodatne napore.
Uz konkretne zamjerke, kao što su nedostatak mjera i kapaciteta kojima bi se spriječilo nasilje nad ženama, GREVIO zamjera Hrvatskoj i to što se još nije navikla na “rodni” pristup fenomenu nasilja i što je i dalje previše patrijarhalna.
GREVIO, koji se oslanja na informacije što ih je dobio od institucija i različitih udruga, očekuje od Hrvatske da odvoji više novaca za udruge koje se bore protiv nasilja nad ženama.
GREVIO skuplja informacije od institucija i udruga i daje ocjenu
Skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) objavila je u srijedu svoje prvo evaluacijsko izvješće u kojem se ocjenjuju napori Hrvatske u provedbi Istanbulske konvencije (Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji), javio je HRT.
Predstavnici skupine GREVIO bili su u petodnevnom posjetu Hrvatskoj u listopadu prošle godine, kad su prikupili informacije od vlasti i brojnih organizacija.
Hrvatska je potpisala Istanbulsku konvenciju 22. siječnja 2013. godine, a Hrvatski sabor ratificirao ju je 13. travnja 2018.
U izvješću su pohvaljene prošle i sadašnje hrvatske inicijative, a to su Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, Nacionalni plan za promicanje ravnopravnosti spolova i Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i spolnog uznemiravanja.
GREVIO kaže da to pokazuje “predanost uvrštenju rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja nad ženama u okvir nacionalne politike”. To bi mogo značiti da se Hrvatska na nacionalnoj razini bori protiv nasilja nad ženama i za ravnopravnost među spolovima, a istodobno napreduje i u prihvaćanju roda umjesto spola.
Hrvatska napreduje, ali…
U izvješću se pozdravlja i to što je u Kazneni zakon uvrštena definicija silovanja koja se temelji na izostanku pristanka, izmjene i dopune Kaznenog zakona iz 2021. kojima se kriminalizira osvetnička pornografija, a kaznena djela spolnog uznemiravanja progone po službenoj dužnosti, što se ranije činilo samo na zahtjev žrtava.
No GREVIO upozorava da nije potpuno zadovoljan Hrvatskom, posebice u područjima u kojima se ona treba bolje uskladiti s Istanbulskom konvencijom.
Naglašava se potreba za razumijevanjem “rodne prirode” svih oblika nasilja nad ženama, ističući “predrasude i patrijarhalne stavove” za koje se čini da još uvijek prevladavaju u kaznenom pravosuđu, što često dovodi do kvalifikacije ozbiljnih incidenata nasilja kao prekršaja, a ne kaznenih djela, što rezultira manjim sankcijama.
Skupinu stručnjaka “zabrinjava” što izostaju sveobuhvatne politike za rješavanje drugih oblika nasilja nad ženama poput uhođenja, genitalnog sakaćenja žena (FGM), prisilnog braka, prisilne sterilizacije ili prisilnog pobačaja.
Konkretni podatci o mjerama zaštite žena od nasilja
Hrvatska sa samo 25 sigurnih kuća s ukupno 346 kreveta ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10.000 stanovnika, a zbog nedostatka osoblja otežano je pružanje psihološke i psihosocijalne podrške žrtvama, upozoravaju u izvješću.
Još jedna “velika zabrinutost” odnosi se na to da većina postojećih skloništa nema uvjete za smještaj žena s invaliditetom, žena koje pate od ovisnosti i žena kojima je potrebna posebna medicinska njega, a GREVIO primjećuje i nedostatak sustavne i obvezne edukacije stručnjaka u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
Nevladine udruge trebaju još novaca
GREVIO je pozvao hrvatske vlasti i da posvete veću pozornost djeci koja su svjedočila ili doživjela obiteljsko nasilje, pošto suci ne razmatraju uvijek nasilje jednog roditelja nad drugim kao razlog za ograničavanje prava nasilnika na pristup svom djetetu.
Postupak određivanja prava na skrbništvo i posjete trebao bi sadržavati procjenu rizika kako bi se utvrdio najbolji interes djeteta, ističu.
GREVIO također poziva da se osigura stabilno i održivo financiranje nevladinih organizacija koje rade na sprječavanju nasilja i potpori žrtvama, uspostave krizni centri za žrtve silovanja i/ili seksualnog nasilja, kao i da se zakonodavno uredi da se u situacijama neposredne opasnosti bez odgađanja poduzmu mjere za sigurnost žrtve i njezine djece, što uključuje uklanjanje počinitelja iz zajedničkog prebivališta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
