Nova školska godina počela je u ponedjeljak za nešto više od 464.000 učenika hrvatskih osnovnih i srednjih, od kojih će više od 150.000 obuhvatiti kontroverzna kurikulna reforma koja se od danas provodi u svim školama.
Unatoč brojnim upozorenjima roditelja i struke o društveno štetnim improvizacijama i besmislicama iz područja javnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, HNS-ova ministrica Blaženka Divjak tvrdi da su kritike Školi za život neargumentirane.
Struka je posebno upozoravala da bi bilo poželjno i da se eksperimentalnim programima, prije tzv. frontalne primjene, provjere novi kurikuli za pojedine nastavne predmete.
Novi Pravilnik o vrednovanju (ocjenjivanju) mnogim nastavnicima unosi nervozu a nije im u potpunosti ni jasno što se od njih zapravo očekuje.
Jedna je od preporuka nastavnicima izbjegavanje pitanja učenicima poput: “Je li vam sve jasno?”.
Informatika je obavezna samo u petom i šestom razredu, u sedmom nije.
Predmet katolički vjeronauk u prvom razredu strukovnih škola vjeroučitelji će raditi prema starom programu i – novom udžbeniku.
Različiti kalendari
U školsku godinu 2019./2020. kreće 318.000 osnovaca, od čega nešto više od 38.000 prvašića i gotovo 146.000 srednjoškolaca.
Nastava završava 17. lipnja, odnosno 22. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole.
>Dr. sc. Hrvoje Pende: Blaženka Divjak vs. Ivan Milas – pošto kilo mozga?
Ove školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano je petstotinjak učenika manje nego prošle. Najviše je prvašića upisano na području Grada Zagreba (8.000), a slijede Splitsko-dalmatinska županija s gotovo 4.400 učenika prvih razreda i Zagrebačka s 2.800. Najmanje je prvašića, 363, upisano na području Ličko-senjske županije.
Prema trenutačnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u prve razrede srednjih škola u ljetnom roku upisano je 40.000 učenika, od čega ih je nešto više od 11.000 odabralo gimnazijske, a nešto manje od 26.500 strukovne programe. Glazbene i umjetničke programe upisalo je oko 2.500 učenika.
Kurikulna reforma u svim školama
Kurikularna reforma ove jeseni ulazi u sve hrvatske škole i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulima predavat će se biologija, kemija i fizika.
Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik.
Učenike ove godine očekuju nove metode poučavanja, nove metode vrednovanja, ali i novosti u ocjenjivanju.
“Odgojno-obrazovni ishodi navedeni u predmetnim kuriklima osnova su za kriterijsko vrednovanje, a na taj se način učiteljima, učenicima, ali i roditeljima daje jasnija slika što se očekuje da učenici ostvare u određenom nastavnome predmetu”, tvrdi se u ministarstvu HNS-ove Blaženke Divjak.
Trećina škola izabrala drukčije školske kalendare
Nova nastavna godina školama je u sklopu reforme donijela i mogućnost izbora kalendara. Većina škola (67,11%) kalendar po kojemu zimski odmor počinje 23. prosinca i traje do 10. siječnja, a proljetni počinje 10. travnja i završava 17. travnja, s tim da nastava počinje 20. travnja.
Više od 30% škola (33,38, odnosno 451 škola) odabralo je kalendar koji uključuje jesenski odmor 30. i 31. listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga, a zimski odmor dijeli se u dva dijela – prvi dio počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, a drugi dio zimskoga odmora traje od 24. do 28. veljače. Proljetni odmor počinje 9. travnja i završava 10. travnja, s tim da nastava počinje 14. travnja.
Pisana slova u drugom razredu, geografija od bližeg prema daljem
Jedna od većih promjena za osnovnoškolce je i prebacivanje svladavanja pisanih slova u 2. razred pa će prvašići odsad učiti pisati samo tiskana slova.
Ključna promjena u nastavi geografije uvođenje je poučavanja od bližeg prema daljem, za razliku od dosadašnjega obrnutog sustava. Tako će učenici petih razreda od sada učiti o zavičaju i Hrvatskoj, a osmaše čeka gradivo o svijetu i svemiru.
Škola za život – paravan za osobni biznis?
Podsjetimo, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić u veljači je na konferenciji za novinare kazao da je projekt “Škola za život” u biti samo paravan za osobni biznis, za parcijalne interese, za južnokorejske interese ili neke druge.
“Mi imamo takozvanu reformu ili promjene u školstvu koje su nazvali ‘Škola za život’ koji su u biti paravan samo za sasvim neke druge stvari, ali taj paravan je vrlo štetan i vrlo nas puno košta kada je u pitanju odgoj i obrazovanje i budućnost ove zemlje”, rekao je Lovrić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
