Reforma Plenkovićeve ministrice Divjak: Više od 150.000 učenika obuhvaćeno kontroverznom kurikulnom reformom

Zagreb, 14.01.2019. - U povodu početka drugog polugodišta u većini škola u Hrvatskoj, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak posjetla je Osnovnu školu Jabukovac, jednu od škola koje su se prijavile za eksperimentalni program „Škola za život“, ali ipak nisu odabrane za sudjelovanje u tom programu. Na fotografiji Blaženka Divjak. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Nova školska godina počela je u ponedjeljak za nešto više od 464.000 učenika hrvatskih osnovnih i srednjih, od kojih će više od 150.000 obuhvatiti kontroverzna kurikulna reforma koja se od danas provodi u svim školama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč brojnim upozorenjima roditelja i struke o društveno štetnim improvizacijama i besmislicama iz područja javnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, HNS-ova ministrica Blaženka Divjak tvrdi da su kritike Školi za život neargumentirane.

Struka je posebno upozoravala da bi bilo poželjno i da se eksperimentalnim programima, prije tzv. frontalne primjene, provjere novi kurikuli za pojedine nastavne predmete.

Novi Pravilnik o vrednovanju (ocjenjivanju) mnogim nastavnicima unosi nervozu a nije im u potpunosti ni jasno što se od njih zapravo očekuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedna je od preporuka nastavnicima izbjegavanje pitanja učenicima poput: “Je li vam sve jasno?”.

Informatika je obavezna samo u petom i šestom razredu, u sedmom nije.

Predmet katolički vjeronauk u prvom razredu strukovnih škola vjeroučitelji će raditi prema starom programu i – novom udžbeniku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Različiti kalendari

U školsku godinu 2019./2020. kreće 318.000 osnovaca, od čega nešto više od 38.000 prvašića i gotovo 146.000 srednjoškolaca.

Nastava završava 17. lipnja, odnosno 22. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Nino Raspudić: Što misliti o reformi školstva čiji je jedan od prvih poteza iskazivanje nepovjerenja prema roditeljima?

> Ministrica Divjak stalno najavljuje digitalizaciju, a par dana prije početka nastave pao kompletni informacijski sustav školstva

>Dr. sc. Hrvoje Pende: Blaženka Divjak vs. Ivan Milas – pošto kilo mozga?

>Škola počinje za 5 dana, a Plenkovićeva ministrica Divjak još nije odobrila razrede za djecu s teškoćama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Plenkovićeva ministrica Divjak unatoč upozorenjima roditelja i struke tvrdi: ‘Kritike Školi za život su neargumentirane’

>Osvrt prof. Mladinića na (ne)uspjeh ovogodišnje državne mature: Ministarstvo i NCVVO nisu sposobni poštivati hrvatsku i europsku normu

>Neuspjeh ‘Škole za život’ ministrice Divjak: Preko 90 posto učenika dobilo bi dovoljan ili bi palo iz logičkog zaključivanja

Ove školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano je petstotinjak učenika manje nego prošle. Najviše je prvašića upisano na području Grada Zagreba (8.000), a slijede Splitsko-dalmatinska županija s gotovo 4.400 učenika prvih razreda i Zagrebačka s 2.800. Najmanje je prvašića, 363, upisano na području Ličko-senjske županije.

Prema trenutačnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u prve razrede srednjih škola u ljetnom roku upisano je 40.000 učenika, od čega ih je nešto više od 11.000 odabralo gimnazijske, a nešto manje od 26.500 strukovne programe. Glazbene i umjetničke programe upisalo je oko 2.500 učenika.

Kurikulna reforma u svim školama

Kurikularna reforma ove jeseni ulazi u sve hrvatske škole i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulima predavat će se biologija, kemija i fizika.

Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik.

Učenike ove godine očekuju nove metode poučavanja, nove metode vrednovanja, ali i novosti u ocjenjivanju.

“Odgojno-obrazovni ishodi navedeni u predmetnim kuriklima osnova su za kriterijsko vrednovanje, a na taj se način učiteljima, učenicima, ali i roditeljima daje jasnija slika što se očekuje da učenici ostvare u određenom nastavnome predmetu”, tvrdi se u ministarstvu HNS-ove Blaženke Divjak.

Trećina škola izabrala drukčije školske kalendare

Nova nastavna godina školama je u sklopu reforme donijela i mogućnost izbora kalendara. Većina škola (67,11%) kalendar po kojemu zimski odmor počinje 23. prosinca i traje do 10. siječnja, a proljetni počinje 10. travnja i završava 17. travnja, s tim da nastava počinje 20. travnja.

Više od 30% škola (33,38, odnosno 451 škola) odabralo je kalendar koji uključuje jesenski odmor 30. i 31. listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga, a zimski odmor dijeli se u dva dijela – prvi dio počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, a drugi dio zimskoga odmora traje od 24. do 28. veljače. Proljetni odmor počinje 9. travnja i završava 10. travnja, s tim da nastava počinje 14. travnja.

Pisana slova u drugom razredu, geografija od bližeg prema daljem

Jedna od većih promjena za osnovnoškolce je i prebacivanje svladavanja pisanih slova u 2. razred pa će prvašići odsad učiti pisati samo tiskana slova.

Ključna promjena u nastavi geografije uvođenje je poučavanja od bližeg prema daljem, za razliku od dosadašnjega obrnutog sustava. Tako će učenici petih razreda od sada učiti o zavičaju i Hrvatskoj, a osmaše čeka gradivo o svijetu i svemiru.

Škola za život – paravan za osobni biznis?

Podsjetimo, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić u veljači je na konferenciji za novinare kazao da je projekt “Škola za život” u biti samo paravan za osobni biznis, za parcijalne interese, za južnokorejske interese ili neke druge.

“Mi imamo takozvanu reformu ili promjene u školstvu koje su nazvali ‘Škola za život’ koji su u biti paravan samo za sasvim neke druge stvari, ali taj paravan je vrlo štetan i vrlo nas puno košta kada je u pitanju odgoj i obrazovanje i budućnost ove zemlje”, rekao je Lovrić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.