Pogledajte koliko je puta i kome sve Plenković dosad mijenjao koeficijente

Foto: fah

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković govorio je o štrajku učitelja i nastavnika.

“Što se tiče teme koja je zaokupila pozornost Vlade, a to je štrajk, danas sam dao izjavu u Osijeku. Očekujemo rezultate o štrajku sutra tijekom jutra i nakon toga ćemo stupiti u kontakt te vidjeti koje korake poduzeti dalje.

Cilj Vlade da se normalna nastava omogući što prije. Pogotovo u odnosu na ono što smo učinili i činimo. Pričekajmo sutra pa ćemo više o toj temi”, kazao je premijer.

Unatoč premijerovoj ponudi povišice od 10,4 posto učitelji su i dalje nezadovoljni te po svemu sudeći na referendumu neće prihvatiti Vladinu ponudu, piše T-portal, s kojega su proanalizirali što učiteljima donosi premijerova računica, na čemu u stvari inzistiraju sindikati, kome je sve aktualna Vlada povećala koeficijente i zašto učitelji i dalje ne prihvaćaju ponuđeni kompromis.

Premijer uporno ponavlja da koeficijenti uopće nisu predmet pregovora, već se oni sukladno zakonu mijenjaju uredbom, dakle jednostranim aktom Vlade. Ističe da obrazovni sindikati nisu jedini nezadovoljni svojim koeficijentima.

‘Volumen zaposlenika u pojedinom sustavu nije identičan, mi ovdje govorimo o 90 tisuća ljudi, u jednom trenutku kad se naprave iskoraci u ovakvim koeficijentima, već sada, već danas, kucaju i drugi. Uvijek vam netko dolazi iz određenog segmenta sa svojim zahtjevom i gleda isključivo izolirano svoju temu bez sagledavanja šire slike’, objašnjava premijer.

Zato je, umjesto 450 milijuna kuna, koliko su ukupno tražili sindikati kako bi se doveli u ravnopravan položaj s ostalim javnim službenicima, ponudio linerano povećanje svima u javnom sektoru – i posljedično, još veće zaostajanje prosvjetara za što će iz proračuna trebati izdvojiti 1,2 milijarde kuna.

Prema grubim izračunima, s ponuđenom povišicom od 10,4 posto prosječna učiteljska plaća do kraja 2020. porasla bi oko 740 kuna (sa 7135 na 7877 kuna). Dakle, nastavnicima i učiteljima premijer Andrej Plenković zagarantirao je povećanje plaće u idućih dvanaest mjeseci od najmanje četiri posto povrh povećanja od 6,12 posto koliko će dobiti u tri obroka tijekom 2020. godine kao i svi zaposlenici državnih i javnih službi.

S druge strane, kada bi Vlada prihvatila zahtjev sindikata za promjenom koeficijenata ukupna povišica iznosila bi 12,25 posto (povećanje osnovice od 6,15 posto + povećanje koeficijenata od 6,1 posto). U tom slučaju, prosječna plaća porasla bi za 874 kuna (sa 7135 na 8009 kuna). Dakle, razlika je samo 134 kune. Pa zašto onda premijer inzistira da se koeficijenti u ovom trenutku ne mijenjaju? Provjerili smo što se događalo s koeficijentima u njegovom mandatu.

‘Na početku mandata ove Vlade pokušali smo mijenjati koeficijente, ali nije išlo jer svaki ministar misli da su baš ljudi iz njegovog resora ti koji rade najteže poslove i zaslužuju najveće koeficijente’, poručio je Andrej Plenković.

No, u arhivi Narodnih novina evidentirano je da je njegova Vlada osam puta mijenjala Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, dvaput je mijenjala istovrsnu uredbu za državnu službu, a donijela je i novu uredbu za zaposlenike Državnog inspektorata.

Osim toga, Vlada je u veljači izmijenila Uredbu o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova, određujući i koeficijente složenosti poslova u rasponu od 3,450 za glavnog pravnog savjetnika do 0,873 za namještenika III. vrste za podršku službi vanjskih poslova. Glasnovornik u službi vanjskih poslova ima 3,2. Podsjetimo, učitelj, nastavnik, stručni suradnik i odgajatelj s položenim stručnim ispitom ima 1,325.

Državna služba

U kolovozu 2018. regulirana su radna mjesta i koeficijenti u Uredu za opće poslove Sabora i Vlade, Ministarstvu financija i Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, Ministarstvu pravosuđa, kao i pravo na privremeno uvećanje koeficijenta do 30 posto službenicima koji rade na projektima iz EU fondova.

Između ostalih, zamjenik ravnatelja Ureda za opće poslove Sabora i Vlade dobio je koeficijent 3,298, a stručni suradnik 1,455.

Ured za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija, uz postojeće radno mjesto predstojnika Ureda (koeficijent 3,395), dobio je posebne nazive radnih mjesta s pripadajućim koeficijentima: pomoćnik predstojnika Ureda (2,900), voditelj Službe u Uredu (2,600), voditelj Odjela u Uredu (2,200), viši analitičar specijalist u Uredu (2,200), viši analitičar u Uredu (2,000), viši informatički savjetnik u Uredu (1,800), analitičar u Uredu (1,650) i stručni suradnik u Uredu (1,250).

U kolovozu ove godine, povećani su koeficijenti cijelom nizu državnih službenika. Primjerice, zamjeniku ravnatelja Ureda za zakonodavstvo Vlade RH koeficijent je skočio sa 3,201 na 3,395, koliko sada imaju i ravnatelj sudske uprave u Vrhovnom sudu te ravnatelj državnoodvjetničke uprave u DORH-u.

Viši sudski savjetnik-specijalist u Vrhovnom sudu ima koeficijent 3,500, a koordinator za poslove civilne zaštite u MUP-u 3,300. Voditelj odjela u Uredu predsjednika Vlade ima 2,619, a voditelji odjela u policijskoj upravi 1,697. Pirotehničar III vrste ima 1,018, a instruktor civilne zaštite 0,970. Istovremeno, tajniku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave određen je koeficijent 3,007.

Državni inspektorat

Na prijedlog Državnog inspektorata, Vlada je na sjednici 7. studenog – na 20. dan štrajka prosvjetara – uredila radna mjesta i koeficijente u Državnom inspektoratu. Pomoćnik glavnog državnog inspektora tako je dobio najviši koeficijent 3,500 kuna, a najniži pripada namješteniku III. vrste, 0,776.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Javne službe

Prvo je, u veljači 2017., Uredbi dodano radno mjesto voditelja Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske, s pripadajućim koeficijentom 2,473. Izvršitelj obavlja vrlo složene međunarodne poslove i zadaće u području audiovizualne djelatnosti, obrazložila je Vlada. Dva mjeseca kasnije, u travnju, Uredba je izmijenjena s ciljem reorganizacije ustrojstva Hrvatskog hidrografskog instituta, jer je još 2015. godine ‘utvrđena neusklađenost pojedinih radnih mjesta u Institutu s odredbama propisa kojim se uređuju nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama’. Najveći koeficijent ima ravnatelj (3,395), a najmanji dijele zaposleni na nekoliko radnih mjesta, od strojara do brodskog kuhara (0,824).

U srpnju 2017. na red su došle Hrvatska poljoprivredna agencija i Agencija za poljoprivredno zemljište. Vlada je obrazložila da je s obzirom na specifičnosti poslova potrebno utvrditi posebne nazive i niz radnih mjesta, poput pomoćnika ravnatelja, savjetnika ravnatelja, načelnika službe u središnjem uredu, voditelja Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, višeg stručnog savjetnika – specijalista, višeg laboranta, laboranta, tehničkog suradnika i radnika na općim poslovima. Uglavnom, ravnatelji imaju koeficijent 3,395, njihovi savjetnici 2,231, radnik na općim poslovima 0,727.

U prosincu iste godine, ujednačen je koeficijent za ravnatelje ustanova kulture i zaklade u kulturi kojima je osnivač Republika Hrvatska, na 2,813. Uz to, predviđena su nova radna mjesta pomoćnika ravnatelja, s koeficijentom 2,425, za Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata te Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru. Koeficijenti su povećani tutti-glazbenicima, jer bi ‘bolja plaća motivirala mlade kvalitetne osobe s tek završenom Muzičkom akademijom da dođu raditi u orkestar.’ Njihov je koeficijent sada 1,406. Muzej antičkog stakla u Zadru dobio je pak radno mjesto staklopuhača, s koeficijentom 1,014.

U siječnju 2018. Uredba je izmijenjena jer je došlo do promjena u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, pa su posebni nazivi pojedinih radnih mjesta brisani, dok naziv ‘voditelj odjela’ s pripadajućim koeficijentom 2,134 ostaje važiti.

Lani u lipnju, povećani su koeficijenti djelatnicima u socijalnoj skrbi, ali ne svima. Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio je zahvalan tadašnjoj ministrici Nadi Murganić koja je prihvatila njihovo objašnjenje o zaostajanju plaća, ali je Ministarstvo financija osujetilo povećanje koeficijenata administrativnim i računovodstvenim radnicima u socijali. S ministricom je potom dogovoreno povećanje postotka na uvjete rada i za te radnike, no ministar Marić odbio je, podsjeća SSZSSH, već parafirani prijedlog Kolektivnog ugovora s obrazloženjem da će u protivnom i ostale djelatnosti javnih službi tražiti povećanje. Koeficijenti sad variraju od 2,472 za ravnatelja ustanove socijalne skrbi s 201 i više zaposlenih radnika, do 0,727 za bolničara.

U lipnju ove godine, na prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja povećani su koeficijenti za učitelje, nastavnike i stručne suradnike u školama i ustanovama za učenike s teškoćama u razvoju. Do usklađivanja je došlo zbog razlika u koeficijentima u sustavima odgoja i obrazovanja te socijalne skrbi, a koeficijenti se sada kreću od 1,676 do 1,400.

Konačno, u kolovozu 2019. propisana su radna mjesta za zamjenika i pomoćnika ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nakon što im je ukinut status državnog dužnosnika. Plaća im je ostala ista.

Redoviti profesor na fakultetu ima manji koeficijent od glasnogovornika u MVP-u

Makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti Matija Kroflin usporedio je za T-portal neke od navedenih koeficijenata s onima u obrazovnom sektoru, primjećujući da je glavni pravni savjetnik u službi vanjskih poslova, s koeficijentom 3,45, izjednačen s dekanom sveučilišta. Osim toga, redoviti profesor na fakultetu s koeficijentom od 2,9 rangiran je dosta niže od glasnogovornika u vanjskim poslovima (3,2).

Sindikati, naravno, nemaju ništa protiv da se koeficijenti uređuju, ali je nužno da taj proces bude transparentniji. Također, zamjeraju premijeru i pojedinim članovima Vlade što je cijelo vrijeme naglašavao da se koeficijenti ne mogu dirati, a ispalo je da su upravo to radili – i to samo u vanjskim poslovima, što se najčešće govorilo u javnosti.

‘Djelatnicima MUP-a dvaput su mijenjali koeficijente u zadnje četiri godine, koeficijenti su im povećani za od pet do devet posto. Za pravosudnu policiju i granične policajce može, a za učitelje – ne može’, napominje Kroflin. Dodaje da su vojsci u novom kolektivnom ugovoru priznati dodaci za sveučilišne specijaliste, a Nezavisnom sindikatu znanosti rečeno je da to nije moguće ugovoriti jer – nema novca.

Izvor: narod.hr/tportal.hr