Pogledajte popis zemalja koje prate lokacije mobilnih uređaja građana u vrijeme pandemije

Foto: Thinkstock

Diljem Europe ograničuju se slobode građana kako bi se spriječilo širenje zaraze koronavirusom. Nakon ograničavanja prava na rad i na slobodnu trgovinu u Hrvatskoj je ograničeno i pravo na kretanje u vidu zabrane napuštanja mjesta prebivališta, zadržavanja na javnim mjestima te okupljanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska Vlada sada želi hitnom izmjenom Zakona o elektroničkim komunikacijama omogućiti elektroničko praćenje lokacije mobitela građana koji su u samoizolaciji zbog sumnje na zarazu, a krše pravila samoizolacije i izlaze u javnosti i potencijalni su širitelji epidemije.

Saborska rasprava je u srijedu (25. ožujka) zaključena, a o prijedlogu će se glasat “kada se steknu uvjeti”. Praćenje lokacije mobilnih uređaja kritizirali su oporbeni zastupnici.

“Mislim da se većina naših građana ponaša jako odgovorno, da poštuju mjere i upute iz stožera i nadležnih službi. Zbog neodgovornih pojedinaca kojih ima, a koje treba kažnjavati, ako treba uvesti i strože sankcije (…), ali nikako ići u smjeru ograničavanja prava svih građana”, istaknuo je u emisiji Otvoreno Nikola Grmoja, predsjednik Kluba zastupnika Mosta. Smatra da Vlada predlaže mjere koje nisu funkcionalne, a mogu ograničiti osnovna ljudska prava i slobode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr donosi pregled zemalja koje su počele pratiti telefonske podatke korisnika, no razlikuju se po načinu prikupljanja informacija.

Južna Koreja daje detaljne informacije o tome gdje se nalaze zaraženi

Iran je od građana zatražio preuzimanje posebne aplikacije koja prikuplja podatke o lokaciji korisnika. 3. ožujka poslana je poruka milijunima iranskih građana da instaliraju aplikaciju, nazvanu AC19, prije odlaska u bolnicu ili zdravstveni dom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izrael je donio nove nadzorne mjera koje je premijer Benjamin Netanyahu odobrio 17. ožujka. Prema njima izraelska sigurnosna služba više neće morati dobivati ​​sudski nalog za praćenje telefona pojedinaca. Novi zakon također propisuje da se svi prikupljeni podaci moraju izbrisati nakon 30 dana.

Južna Koreja otišla je korak dalje od ostalih zemalja pa osim praćenja mobilnih uređaja ažurira javno dostupnu kartu kako bi omogućili drugim građanima da provjere jesu li možda prešli put sa zaraženim sugrađanima, javlja businessinsider.

Singapur putem aplikaciju obavještava građane da se nalaze unutar 2 metra od zaraženih pacijenata. Tajvan prati podatke o mobilnim telefonima i upozorava vlasti kada netko, tko bi trebao biti u karanteni, napušta kuću. Sredinom ožujka najveći austrijski operator telekomunikacijske mreže Telekom Austria AG objavio je da dijeli anonimne podatke o lokaciji s vladom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poljska vlada je 20. ožujka najavila puštanje nove aplikacije pod nazivom “Kućna karantena”. Poanta aplikacije je da ljudi koji bi trebali biti u karanteni ostaju u svojim domovima, a redovito moraju objavljivati svoje fotografije s ciljem praćenja lokacije uređaja.

Belgijska vlada 11. ožujka odobrila je korištenja anonimnih podataka lokalnih telekomunikacijskih kompanija. Njemačka također prati kretanje građana. Deutsche Telekom objavio je 18. ožujka da će dijeliti podatke s Institutom Robert Koch koji analizira podatke.

Italija, koja je u Europi najteže pogođena koronavirusom, također je potpisala ugovor s telekom operaterima o prikupljanju anonimnih podataka o lokacijama mobilnih uređaja. Od 18. ožujka, Italija je putem dobivenih podataka kaznila 40.000 građana zbog kršenja samoizolacije, donosi Guardian.

Slovački parlament: Država smije pratiti mobilne telefona u vrijeme pandemije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Identičan prijedlog onom Hrvatske Vlade, prihvatio je slovački parlament. U izvanrednoj proceduri slovački je parlament u srijedu odobrio izmjenu zakona kojom se državi omogućuje pristup zaštićenim podacima o mobilnim telefonima građana tijekom pandemije koronavirusa. Sa 91 glasom za i 43 protiv, doneseni amandman će državnim zdravstvenim vlastima omogućiti upotrebu podataka o lokaciji mobilnih telefona za praćenje kretanja i sastanaka osoba zaraženih koronavirusom.

Vladajuća četverostranačka koalicija na čelu s konzervativcem Igorom Matovićem, koja je na vlasti od subote, želi provjeriti krše li se propisi za vrijeme karantene. Ako bi osoba bila pozitivno testirana na COVID-19, bolest uzrokovanu virusom, nove mjere bi upozorile na ljude s kojima je zaražena osoba došla u kontakt. Oporba je upozorila da prijedlog zakona može ugroziti građanska prava i omogućiti vladi da špijunira građane. Mjere su ograničene na trajanje pandemije.

O sličnom prijedlogu razmišlja i SAD. Washington Post navodi da vlada već razgovara sa stručnjacima na Googleu, Facebooku i drugim tehnološkim divovima kako bi eventualno koristili anonimne podatke o lokaciji prema kojima bi zdravstveni stručnjaci mogli učinkovitije pratiti epidemiju.

Praćenje lokacije mobitela, borba protiv korone ili zloupotreba?

Hrvatska Vlada prihvatila je izmjene na sjednici prošlog četvrtka, a kojima se u borbi protiv koronavirusa planira ozakoniti široko praćenje mobitela građana.

Vlada je predložila da se Zakon nadopuni odredbom 104.a u kojoj će stajati kako je „obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionalne i/ili javne sigurnosti, i to u slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi“.

U prijedlogu se navodi i kako to ne spada u kršenje GDPR-a, a s obzirom na to da Opća uredba o zaštiti podataka predviđa kako bi se “Obrada osobnih podataka trebala također smatrati zakonitom ako je potrebna za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe. Obrada osobnih podataka na temelju životno važnih interesa druge fizičke osobe u načelu bi se smjela obavljati samo ako se obrada očito ne može temeljiti na drugoj pravnoj osnovi. Neke vrste obrade mogu poslužiti i za važne potrebe javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humanitarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, posebno u slučajevima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem”.

Ovakav prijedlog zadire u privatnost te se znatno ograničavaju građanske slobode, upozoravaju iz oporbe te žele dvotrećinsku većinu za njegovo izglasavanje te vremensko i sadržajno ograničenje.

Hoće li se uvesti izvanredno stanje?

U Hrvatskoj je proglašena epidemija, čime stupaju na snagu široke ovlasti ministra zdravstva popisane u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Odluku o zabrani kretanja ministru omogućuju tzv. sigurnosne mjere predviđene u Članku 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u svrhu sprječavanja širenja zaraze već je donio niz mjera koje ograničavaju slobodu kretanja građana te okupljanja i zadržavanja na javnim mjestima. No, vladajuća većina uvođenje izvanrednog stanja primjenom članka 17. Ustava za sada ne planira staviti na dnevni red, kazao je u četvrtak predsjednik parlamentarnog kluba Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Branko Bačić.

Mato Palić ustavni stručnjak s osječkog Pravnog fakulteta drži, međutim, da se oko ovog zakona vezanog uz praćenje mobilnih uređaja digla nepotrebna panika te da se radi o politiziranju zbog blizine parlamentarnih izbora. Uvjeren je da za donošenje ove mjere nije potrebna dvotrećinska većina, a izričito je protiv proglašenja izvanrednog stanja koje je, kaže, “puno veći đon od ovih mjera”. Palić upozorava da izvanredno stanje u sebi nosi puno veće opasnosti za demokraciju od mjera koje predlaže Vlada, primjerice da si izabrani saborski zastupnici tada mogu produljiti mandat, prenosi Večernji list.

“Ne treba zazivati izvanredno stanje ako tijela države mogu funkcionirati. Ova epidemija nije ugrozila opstojnost RH”, tumači Palić. Uvjeren je da se praćenje lokacije mobitela bez problema može uvesti na temelju članka 16. Ustava, koji u slučaju ugroze javnog zdravlja omogućuje ograničenja ustavnih prava zakonom, dakle natpolovičnom većinom svih zastupnika.

Što se tiče prigovora da zakonom nije precizirano ni trajanje mjere ni što će se učiniti s podacima prikupljenim tijekom epidemije, Palić drži da je dovoljan osigurač zakonski zahtjev da se praćenje provodi u skladu s posebnim propisima, koji policiji onemogućuju zloporabu prikupljenih podataka.

Iz Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji bi u slučaju izvanrednog stanja s premijerom donosio te odluke, poručili su da prate situaciju, ali za komentar nisu bili spremni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.