Pogledajte program kandidata za ministra gospodarstva Milana Račića

U petak, kad je iz Mosta neslužbeno procurila informacija da je mandatar Tihomor Orešković odobrio da novi ministar gospodarstva bude njihov Tomislav Panenić, konzultant u tvrtki Indium i kolumnist Večernjeg lista Milan Račić objavio je da je on kandidat za čelno mjesto baš u tom resoru.

“Prošloga sam tjedna intervjuiran kao kandidat za ministra gospodarstva u novoj hrvatskoj Vladi. Čast mi je biti kandidatom za takvu poziciju. Rečeno mi je da svaki kandidat treba pripremiti plan za Ministarstvo od 5 točaka, a za izradu plana imao sam 48 sati”, napisao je Račić a priložio je i svoj program kojem je misao vodilja – bez puno mudrovanja.

Milan Račić je, slično kao i Orešković, prvi dio života proveo u Kanadi. Diplomirao je ekonomiju na Sveučilištu u Torontu, i pravo na Sveučilištu u Manitobi te magistrirao međunarodno pravo na Sveučilištu McGill.

Tokom karijere, koja se najviše odvijala u avionskoj industriji – velikim kompanijama kao što su Fairchild Dornier i Bombardier – vodio je pregovore za preko dvije milijarde dolara poslovnih ugovora.

Račić je i član odvjetničkih komora u New Yorku i Massachusettsu, a trenutno vodi konzultantsku tvrtku.

Koliko god mi priželjkivali rezultate, moramo početi od procjene svojih ljudskih i kapitalnih sredstava

Račić smatra da je u Ministarstvu gospodarstva ali i u Hrvatskoj prisutna kriza vodstva te da dosadašnji ministri nisu imali iskustvo i vještine potrebne za stvaranje vizije što bi država ili ministarstvo trebali biti.

“Hrvatska će dobiti dio sredstava iz fondova Europske unije za infrastrukturne projekte, ali takvih sredstava je sve manje, i mi moramo shvatiti da – nitko osim Hrvata ne može spasiti Hrvatsku.

Nema čarobnih štapića – ili diskretnih promjena koje će same po sebi proizvesti uspješnu ekonomiju. Do promjena može doći samo uz izvrsno vodstvo te uz racionalan i odgovoran pristup upravljanju. Potreban je niz koraka kako bi se izgradilo pouzdanje i učinkovitost”, navodi Račić u svom programu.

Račić smatra da mala zemlja poput Hrvatske, da bi postala konkurentna, mora postati pametnija , brža i bolja od konkurencije, a da smo trenutno daleko od toga.

U svom programu Račić predlaže cijeli niz mjera koje bi trebale potaknuti učinkovitost, uspostavu zdrave poslovne prakse te u konačnici dovesti do snažnijeg ekonomskog rasta.

“Koliko god mi priželjkivali rezultate, moramo početi od procjene svojih ljudskih i kapitalnih sredstava, a zatim trebamo poraditi na njihovoj boljoj primjeni”, istaknuo je.

Prodaja državne imovine putem javne ponude dionica

Što se tiče državne imovine, Račić smatra da bi u roku od tri do šest mjeseci trebalo izvršiti njen popis.

Putem agencija za upravljanje ljudskim resursima predviđa se imenovanje profesionalnog vodstva kompanija, za što je također predviđen rok od tri do šest mjeseci.

U programu Račić navodi da bi, u roku od osam mjeseci, trebalo definirati kriterije po kojima bi nešto ostalo u državnom vlasništvu, a zatim pokrenuti prodaju nestrateške imovine, i to putem javne ponude dionica, kako bi se i građanima omogućilo sudjelovanje u vlasništvu. Za tvrtke koje ostaju u državnom vlasništvu, predviđa se donošenje dugoročnih kriterija upravljanja.

Predlaže se i smanjenje 161 parafiskalnog nameta za 30 posto u roku od tri mjeseca

Dio programa koji se tiče privatnog sektora, usmjeren je na deregulaciju i porezno rasterećenje. Račić smatra da im je potrebno poslati poruku da je razlog postojanja administracije pomaganje u razvoju privatnih poslova.

“Nismo tu da vodimo njihove poslove, glumimo im dadilje ili usporavamo njihov razvoj, nego kako bismo im pomogli da dugoročno ostvare rast. Prvi koraci uključuju porezno i regulativno rasterećenje”, navodi se u Programu.

Predlaže se i smanjenje 161 parafiskalnog nameta za 30 posto u roku od tri mjeseca, te dodatno smanjenje od 20 posto u roku do 18 mjeseci, što bi, kako se navodi, bilo financijsko i psihološko rasterećenje tvrtki, a ujedno bi se razne agencije pripremile za drastično rezanje troškova.

Inspekcije bi trebale imati preventivnu ulogu.

Račić smatra da bi trebalo uvesti i “pametnu regulaciju”, koju predlaže udruga poreznih obveznika “Lipa”, a koja uključuje analizu isplativosti troškova za sve nove propise, identifikaciju propisa koji su najveći teret, “prosijavanje” postojećih propisa te digitalnu lokaciju za pristup informacijama o svim propisima.

“Svi bi poslovni subjekti, u roku od šest do osam mjeseci, dobili sažetak regulatornih propisa koje moraju zadovoljiti. Od toga perioda nadalje, ove bi se informacije dobivale po osnutku poduzeća. Teret praćenja propisa prenosi se na birokraciju”, navodi se u Programu.

Inspekcije bi trebale imati preventivnu ulogu.

“Ne bi bilo nametnutih kazni sve dok se ne izda prethodno spomenuti sažetak regulatornih propisa, osim u slučaju zdravstvenih i sigurnosnih propusta. Prvo bi se uručivala opomena s rokom od 60 dana za ispravljanje nepravilnosti. Drugo kršenje pravila dovelo bi do uručenja opomene s rokom od 15 dana, a treće kršenje bilo bi popraćeno kaznom”, navodi Račić.

Prisjetimo se, saborski zastupnik Mosta Jure Martinović kazao je jučer HRT-u da vjeruje kako će nova Vlada na čelu sa Tihomirom Oreškovićem raditi “dobre stvari u ekonomskoj sferi” te potvrdio da je kandidat Mosta za ministra pravosuđa.

“Kandidat sam Mosta za ministarstvo pravosuđa”, potvrdio je Martinović. Kazao je da su spekulacije da će Tomislav Panenić i Slaven Dobrović iz Mosta biti novi ministri gospodarstva i zaštite okoliša, kao i da će Davor Romić kao nestranačka osoba biti ministar poljoprivrede.