Politico, Novosti i Una Hajdari: Kampanja protiv nacionalnog identiteta Hrvatske

Portal Politico objavio je žestoku kritiku Domovinskog pokreta, koja predstavlja dio permanentne kampanje protiv nacionalnog identiteta, posebice u Hrvatskoj i njezinom istočnom susjedstvu. Kampanja je tim više prepoznatljiva što se temelji na netočnim informacijama i na novinarskoj mreži koja u njoj sudjeluje. Autorica članka u Politicu Una Hajdari naziva Domovinski pokret “nacionalistima” koji žele uništiti najvažniji neovisni medij u Hrvatskoj.

Taj “najvažniji medij” zapravo su Pupovčeve “Novosti”, glasilo srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj koje se, uz izdašnu državnu pomoć, pokušava nametnuti kao utjecajan medij.
Nadalje, hrvatska javnost sada prvi put čuje da su “Novosti” zapravo “najvažniji medij”.

Ovisan medij ne može istodobno biti neovisan

Politico je pritom zanemario činjenicu da medij koji ovisi o državnom proračunu, a Novosti ne bi mogle opstati da ih ne financira država, ne može istodobno biti i neovisan.

Članak u Politicu potpisuje Una Hajdari, Albanka koja se posljednjih godina profilirala kao dio balkanskog političko-medijskog miljea sa snažnim uporištem u nekolicini europskih medija.

>Politico nasjeo na priču o ‘Novostima’: Medij ovisan o državnim jaslama proglasili neovisnim

Narod.hr poslao je upit Uni Hajdari, zamolbu da pojasni je li uočila povezanost između Novosti i Samostalne srpske demokratske stranke, čije su de facto glasilo i koja im priskrbljuje državni izvor financiranja.

Hajdari je dio razgranate mreže novinara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i još nekolicine država, koja se ističe snažnom netrpeljivošću prema sustavu dok se istodobno koristi službenim izvorima financiranja.

For years, the far-right in Croatia harbored desires to shut down Novosti and punish what they perceive as “anti-Croatian” journalism. By bringing the Homeland Movement into the new government, has HDZ’s Plenkovic empowered these ambitions?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

My piece: https://t.co/ZyCtxW5Jab

— Una Hajdari (@UnaHajdari) May 14, 2024

Nekolicina utjecajnih europskih medija, poput primjerice Slobodne Europe, pruža toj skupini utočište i platformu za napredovanje.

Politico, kao medij u vlasništvu njemačke izdavačke kuće Axel Springer, koji je između ostaloga izdavač Die Welta i tabloida Bild, ne pripada tome miljeu. Međutim poput nekih drugih velikih medijskih kuća, u nedostatku odgovarajućih izvora angažira te novinare.

Većina utjecajnih europskih medija ima snažan liberalni element i objeručke prihvaća i promiče najnovije kulturološke trendove. Mreža “alternativnih”, “liberalnih”, “subverzivnih” i anacionalnih novinara iz jugoistočne Europe pokazala se kao savršen izvor informacija.

‘Novosti’ i HND kao integracijske platforme

Ti novinari čine cjelinu. Redom surađuju u postdemokratskim medijskim projektima, dijelom u etabliranim medijima i međusobno su izvrsno povezani. U Hrvatskoj, njihovu integracijsku platformu predstavljaju u prvom redu tjednik srpske manjine “Novosti” i Hrvatsko novinarsko društvo.

Međusobno surađuju u autorskim uradcima koje nude utjecajnim europskim medijima. Zatim ih, nakon što budu objavljeni, objavljuju domaćim medijima kao stajališta utjecajnih inozemnih čimbenika.

Dio te mreže je i Una Hajdari, rođena Albanka s Kosova koja odbacuje nacionalni identitet i radije se identificira kao pripadnica određenog svjetonazora.

Kako je nastala Una Hajdari

Hajdari je u Hrvatskoj stekla ime kao navodna žrtva srpskog nacionalizma. Postala je svojevrsna junakinja nakon što je tobože bezazleno ismijala srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a zatim je, tvrdilo se, bila izvrgnuta prijetnjama.

Time je postala kvalificirana da daje ocjene o političkim, svjetonazorskim i kulturološkim temama.

Priča o njoj objavljena je u izdanjima Hanza media. Odrasla je u američkoj sredini u Češkoj gdje joj je otac radio za Slobodnu Europu. Srednju je školu završila u Mostaru, a diplomirala u Berlinu. Živi u Prištini, Beogradu i Zagrebu, a prema istome izvoru u vezi je s jednim hrvatskim novinarom.

Prije kojih šest godina Hajdari je u časopisu Foreigh Policy objavljen je članak o “simpatizerima nacista u Hrvatskoj”, koji je supotpisala Una Hajdari.

Kampanja protiv Thompsona i Kolinde Grabar Kitarović

Članak je bio intoniran u duhu kampanje protiv Marka Perkovića Thompsona i tadašnje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Bilo je to uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Budući Hajdari tada nije toliko poznavala prilike u Hrvatskoj, nekim čitateljima nametnuo se zaključak da je tekst zapravo uradak autora iz Hrvatske. Da se neki hrvatski novinar pojavio kao autor teksta, uradak bi odmah bio prepoznat kao tendenciozan.

Zahvaljujući takvim kampanjama Thompsonu je onemogućen nastup u nekoliko država, pa čak ponegdje i u Hrvatskoj.

Članci koje inače objavljuje Politico u pravilu pokazuju visoku razinu novinarske kompetentnosti i odgovornosti. Osim kad je riječ o Hrvatskoj i njezinu susjedstvu.

Napad na Domovinski pokret uklapa se u kampanju koju određeni novinarski krugovi vode protiv svih obilježja hrvatskog identiteta. O tome svjedoče i objave na društvenim mrežama, u kojima autori razmjenjuju informacije i uzajamno se nadopunjuju.

Kampanja protiv hrvatskog identiteta, ‘Novosti’ kao važna poluga

Pritom su, što ne služi ugledu Politica, vidljive manipulacije i namjerno objavljivanje pogrešnih informacija.

U tekstu nije prikazana jasna pozicija Domovinskog pokreta, njegova politika, motivi i argumenti. Umjesto toga, krajnje površno i netočno svrstava ga se u red ekstremističkih snaga koje kreću u gušenje slobode medija.

Nasuprot tome, “Novosti” su prikazane kao neovisni medij, iako bi autorici moralo biti jasno da su “Novosti” ovisan medij. Ovisan o državnom proračunu bez kojega ne bi mogle preživjeti, kao i o političkoj stranci, SDSS-u Milorada Pupovca, koji sudjeluje u dodjeli državnog novca mediju čiji je izdavač.

Sve te činjenice upućuju na ciljanu, snažnu kampanju ne samo protiv Domovinskog pokreta, nego i protiv svih pojava koje su usmjerene na obranu i jačanje hrvatskog identiteta.

Struktura i metode suradničke mreže utjecajnih europskih medija u Hrvatskoj to dodatno potvrđuju. Tim više što bi slabljenjem “Novosti” bila ugrožena njihova zajednička platforma.